Nekoliko hiljada plasteičnih i staklenih flaša, limenki i jednokratnih plastičnih flaša za samo jedan dan uklonjeno je nedavno sa plaža od Ulcinja pa do na kraj Boke. U akciji “Uhvati čist talas”, tokom protekla tri mjeseca, sa budvanskih plaža uklonjeno je 92 tone ambalažnog otpada.
Crnogorske plaže i vode, ni 27 godina od proglašenja države ekološkom, nisu oslobođene smeća i o tome svjedoče količine otpada koje svake godine, u različitim akcijama, sa plaža uklone i iz vode izvade oni koji učestvuju u akcijama čišćenja.
Istoričarka Lidija Franović je ovih dana iz mora u rodnim Krtolima izvadila staru porcelansku šolju za kafu, telefon, novčanik, plastični pištolj, stare kablove, obuću, igračke, maske…
“Iz mora sam vadila sve vrste otpada, kavez, tiganj, čaše, cipele... Najteže mi je bilo kad sam morala da izvadim uginulo jagnje, a ne znaš koga da zoveš od nadležnih”.
Prije tridesetak godina, dok je odrastala, na tim istim plažama i u moru nije bilo toliko smeća.
“Sjećam se torbica koje su ljudi nosili u prodavnice, staklene ambalaže za ulje, kiselu vodu, sok… Nije bilo toliko smeća, ali ni organizovanog odvoza. Svi u Krtolima su spaljivali smeće, pa i mi. Ne sjećam se kad sam počela da čistim more. Nekad bi bura i talasi nanijeli smeće u naš porat, na okolne stijene, koje nažalost više ne postoje. Pokojni otac je čistio, mi uz njega. Vjerovatno još od osnovne”, prisjeća se Lidija.
Devedesete su donijele rat, a Krtoljanima mogućnost da se kupaju na ostrvu Sveti Marko, nedaleko od Ostrva cvijeća.
Prema Lidijinim sjećanjima, baš tih godina počinje i masovnija upotreba plastike.
“Obale tog ostrva postale su pune otpada, a tako je i danas. Jednom je more na obalu izbacilo dokumenta jednog vojnog lica, kome sam ih poslala. Često sam smeće nalazila u priobalju. Tako je i sad”, priča ona za “Vijesti”.
Za Lidiju, godina kada je Crna Gora proglašena ekološkom, ima dodatnu simboliku.
“U jesen 1991, kad je proglašena ekološka država, Crna Gora je krenula u mobilizaciju i rat na Dubrovnik. Ukinula bih tu deklaraciju, podsjeća me na rat. I mi ratujemo protiv prirode i protiv sebe, neprekidno”, kaže ona.
Lidija ne čeka da je neko pozove na akciju čišćenja, već to često radi sama.
“Ne mogu da gledam šta se radi”, kaže ona.
Fotografije pokupljenog otpada često objavljuje na Facebooku i to, kako je kazala, čini kako bi širila ideju o tome da Crna Gora mora biti čistija.
Lidija vjeruje da su djeca ta sa kojima bi posebno trebalo raditi kada je čista životna sredina u pitanju. Dodaje i da bi u škole, od prvog razreda, trebalo kao obavezan predmet, uvesti estetiku. “Djeca lijepo reaguju, šokiraju se kad vide šta je na obali ili dnu mora ”, priča ona.
Smatra da bi u svim sredinama trebalo uvesti i upotrebu vreća za selektivno odlaganje otpada, ali i da bi one koji selektivno odlažu otpad, trebalo nagraditi i stimulisati. “Da se krene u kampanju na terenu, a ne da se o ekologiji priča u kancelarijama”.
Lidija već tri godine odvaja i čepove, za akciju kojom se pomaže nabavka pomagala za osobe sa invaliditetom. Dok nije počelo njihovo organizovano sakupljanje u Crnoj Gori, prošle jeseni, čepove je nosila u Srbiju. Čepove sada sakuplja i odnosi u Kotor ili u Tivat, gradove u kojima je sakupljanje plastičnih čepova organizovano na više lokacija.
Ekološka država na papiru već 27 godina
Crna Gora obelježava danas 27 godine od proglašenja za ekološku državu. Deklaracija o ekološkoj državi usvojena je na sjednici republičkog parlamenta koja je održana na otvorenom na Žabljaku 20. septembra 1991. Ekološki pokret Ozon, pozvao je juče Skupštinu, Vladu i predsjednika Crne Gore da se posvete razvojnom pravcu ekološke države i tako, kako su naveli, stave javni, i interes budućih generacija iznad svih drugih.
Direktor Ozona Aleksandar Perović naveo je da je globalni trend prelaska sa linearne na cirkularnu ekonomiju izuzetno pogodan da se iskoriste prirodni resursi kojima se raspolaže. “Kao mali sistem treba postanemo zanimljiva investiciona i turistička destinacija, naravno, ukoliko se sa njiima bude dobro upravljalo i na njima kvalitetno primjenjivale najbolje dostupne tehnologije”, kazao je Perović agenciji MINA.
Rijetki građani na protestu za spas rijeka
“Male hidroelektrane, ekocid i pljačka”, “Siđi do rijeke”, “Mrtve rijeke, živi interesi”, neki su od tekstova koje su na transparentima tokom jučerašnjeg protesta za spas rijeka Balkana nosili učesnici okupljanja u Podgorici.
Pedesetak građana i članova inicijative Balkan Rivers Tour, protest su počeli okupljanjem na Trgu nezavisnosti i nakon protestne šetnje se spustili do plaže Galeb. Jedan od osnivača Balkan Rivers Tour, Rok Rozman, ponovio je ranije navode - da je Morača među rijetkim rijekama u Evropi sa odličnim potencijalom za kajakanje.
Podgorički kajakaši, iako pozvani, nisu došli na protest.
“Kad na Morači sagrade brane, kajakaće u bazenu”, našalili su se prisutni.
Balkan Rivers Tour će u Crnoj Gori biti do 25.9, nakon Podgorice - u kampu Grab, Šavniku i Nikšiću. U gradu pod Trebjesom će, 25.9, kao i u Podgorici, biti održan protest protiv izgradnje hidroelektrana.
Na Balkanu je planirana izgradnja više od 2.700 hidroelektrana.
Galerija
Bonus video:
