Predlog Izmjena zakonika o Krivičnom postupku je unaprijeđen utoliko što se odustalo od predloga iz Nacrta da državni tužilac, bez odluke suda, može da naredi bankama da dostave podatke o bankovnim računima i bankarskim transakcijama, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA).
Navode da će biti korisna i odredba kojom se uvodi pravo na pritužbu protiv rješenja državnog tužioca o odbacivanju krivične prijave.
"Međutim, Predlog ZKP-a i dalje obiluje predlozima koji snižavaju postignuti nivo garancija ljudskih prava, uključujući i bar dva neustavna rješenja u odnosu na pretresanje stana i određivanje tajnog snimanja razgovora od strane državnog tužioca, bez naredbe suda. Ograničavanje uvida u spise predmeta u cjelini suprotno je Direktivi EU 2012/13 o pristupu informacijama u krivičnom postupku, a predložili smo i da se okrivljenom, odnosno braniocu omogući uvid u krivičnu prijavu, umjesto da mu se “predočava” njen sadržaj, u cilju poštovanja prava na odbranu", navodi se u saopštenju HRA.
Imajući u vidu da je i Evropski komitet za sprječavanje mučenja konstatovao da se Crna Gora nije djelotvorno suprotstavila praksi zlostavljanja u policiji, kako navode, ne vide opravdanje da se produžava rok za sprovođenje uhapšene osobe iz policije državnom tužiocu sa 12 h na 24 h, da se iz zakona izostavi pravo advokata i članovima porodice uhapšene osobe da od državnog tužioca zahtijevaju da naloži njen zdravstveni pregled, da se pravo žalbe na rješenje o zadržavanju ograniči na 8 h, a do sada nije bilo ograničeno rokom, kao ni da se zadržavanje u policiji sa maksimalno dva dana produži na tri.
"Umjesto takvih izmjena, rizičnih za zaštitu integriteta i slobode ličnosti, predložili smo da se državni tužioci izričito obavežu da obezbijede ljekarski pregled uhapšene osobe uvijek kada saznaju za indicije da je došlo do njenog zlostavljanja, kao i da se kapaciteti državnog tužilaštva ne jačaju o trošku ljudskih prava, već na drugi način. U odnosu na predlog da se zaključivanje sporazuma o priznavanju krivice sada proširi na sva krivična djela, upozorili smo da je tom predlogu morala prethoditi javno dostupna analiza dosadašnjeg učinka primjene tog sporazuma i odgovarajuća rasprava, prije nego što se njegova primjena proširi. Podsjetili smo da je sudija Vrhovnog suda Svetlana Vujanović 2012. godine objavila ozbiljnu kritiku tadašnje prakse primjene tog instituta. Založili smo se i da se kontrola ovog sporazuma državnog tužioca s okrivljenim uvjek povjeri sudskom vijeću, a ne samo jednom sudiji, da bi se spriječile greške i zloupotrebe, jer se ovim sporazumima inače može znatno doprinjeti atmosferi nekažnjivosti koja postoji u Crnoj Gori", navodi se u saopštenju HRA.
I kontrolu optužnice, kako se dodaje, smatraju da i dalje treba da vrši vijeće od troje sudija, a ne samo sudija pojedinac, da bi se obezbijedila sigurnija kontrola, ali i ujednačavanje prakse. Problem malih sudova u kojima je teže obezbijediti ovo tročlano vijeće može se riješiti dolaskom sudija iz drugih sudova na ispomoć, što se inače primjenjuje.
"U odnosu na mjere tajnog nadzora, upozorili smo da je postojeće rješenje da državni tužilac sam odobrava mjeru snimanja razgovora uz saglasnost jedne strane neustavno, pa i za to treba obezbijediti odluku suda, i suprotstavili smo se produženju trajanja mjera nadzora, posebno imajući u vidu da je predloženo i da neke određuje sam državni tužilac. HRA se založila i da protiv odluke državnog tužioca da ne nadoknadi troškove osobama protiv kojih nije uspio u istrazi postoji pravo na žalbu sudiji za istragu, kao i da se vrati ranije izričito propisano pravo da okrivljeni i branilac potraživanje troškova imaju pravo da ostvaruju u parničnom postupku protiv države, ako ih tužilac ne usvoji ili sud o tome ne odluči".
"HRA se zalaže i da se ZKP dopuni tako da se precizno uredi postupak razmatranja i odbacivanja krivične prijave, i propišu rokovi za pojedine radnje državnog tužioca, po uzoru na Hrvatsku, kako bi se spriječila praksa da državni tužilac tek nakon dvije godine odbaci krivičnu prijavu koju je primio, što je neprimjereno dug rok. U odnosu na rješenje da se potpuno izbriše osnov za određivanje pritvora iz čl. 175, stav 1 tačka 4 ”uznemirenja javnosti”, umjesto da se on odgovarajuće precizira, HRA izražava bojazan da će se tako samo podstaći praksa sudova da po automatizmu određuju pritvor uvijek kada je zaprijećena kazna preko 10 godina, suprotno evropskom standardu prava na slobodu", dodaje se u saopštenju.
Iz HRA su pohvalili odluku Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu da organizuje raspravu o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama ZKP-a i na nju pozove NVO koje su učestvovale u javnoj raspravi o Nacrtu zakona. Na današnjoj raspravi u ime HRA učestvovao je advokat Dalibor Tomović.
Bonus video:
