U Crnoj Gori ne posvećuje se dovoljno pažnje zelenim površinama u urbanom gradskom jezgru, upozorili su iz nevladine organizacije Green Home, ocijenjujući da je potrebno uvesti katastre koji se bave tim pitanjem.
Projektni asistent u Green Home-u, Ksenija Medenica, kazala je, povodom Evropskog dana parkova koji se sjutra obilježava, da tačan podatak o broju parkova u Crnoj Gori ne postoji.
Ona je, u intervjuu za PR Centar, rekla da se u Podgorici nalazi 13 parkova i park šuma.
Na pitanje smatra li da se u Crnoj Gori pridaje dovoljno značaja na očuvanju parkova, Medenica je rekla da to zavisi o kom gradu i parku se radi.
„Neki parkovi su jako dobro očuvani, o njima se brine i na njima se radi. S druge strane, imamo parkovi koji propadaju zato što se njima ne posvećuje dovoljno pažnje. Ono što bih istakla jeste da se ne posvećuje dovoljno pažnje zelenim površinama u urbanom gradskom jezgru, koje su itekako značajne i bitne iz više razloga“, navela je ona.
Prema riječima Medenice, nadležne institucije se slabo bave tim pitanjima, osim u slučajevima za pojedine parkove kada su, kako je navela, povećene.
„Neki od takvih primjera su Kraljev park, Tološka šuma, Park šuma Gorica, a sa druge strane, Njegošev park propada i pojedina stabla koja su završila svoj životni ciklus se moraju mijenjati“, kazala je ona.
Upitana na koje propuste ukazuju institucijama kad je u pitanju očuvanje parkova, Medenica je kazala da u Crnoj Gori nije praksa da se rade katastri zelenih površina.
„To je prvi korak što se treba uraditi, a kasnije je potrebno donijeti Zakon o uređenju zelenih površina, smjernice i odluke o tome kako se ophoditi prema zelenim površinama uopšteno. Prva stvar koju je potrebno uraditi u svim opštinama je da se uradi katastar zelenih površina“, rekla je Medenica.
Ona je izdvojila kao primjer Opštinu Tivat, koji jedina u Crnoj Gori koja ima uređen katastar zelenih površina.
„Parkove je moguće očuvati tako što će se oni, koji su zaduženi za njihovu brigu, više posvetiti tome, a sa druge strane, sami možemo uticati na to da se parkovske površine prošire, tako što će sami organizovati akcije, angažovati se sa stanovnicima jednoga kvarta kako da oplemene površine koje imaju ispred svojih zgrada“, navela je Medenica.
Ona je rekla da Green Home ove godine neće obilježiti Evropski dan parkova.
„Smatramo da je potrebno raditi više dana u godini, kako bismo dobili neke rezultate, a ovi međunarodni dani nam služe samo kao prilike da predstavimo rezultate“, kazala je Medenica.
Ona je poručila nadležnim isntitucijama da obrate više pažnju na parkove i zelene površine.
„Poručila bih im da se potrude da ne dozvoljavaju situacije kao što smo skoro imali slučaj da se čitava parkovska šuma namijeni u prostor za izgradnju“, kazala je Medenica.
Ona je ocijenila da novogradnja puno utiče na zelene površine.
„Imamo jako puno primjera gdje se zelene površine namijenjuju u prostor za gradnju. Jedan od načina kako se to može spriječiti jeste kroz katastar, gdje se može uraditi novčana procijena vrijednosti stabala“, saopštila je Medenica.
Ona je objasnila da, ukoliko bi se investitor odlučio da izabere jednu zelenu površinu, njihova novčana vrijednost bi išla kao odšteta za to što je izgrađeno.
„Na taj način bismo mogli da da spriječimo investitora, da prije nego što to urade, razmisle da li im se to isplati da velike svote novca plate kao odštetu. Sa druge strane, ukoliko se odluče da posijeku stabla i plate odštetu, taj novac da ide za uređnje zelenih površina ili da se na drugom mjestu napravi nova parkovska površina“, kazala je Medenica.
Ona je objasnila da je uvođenje katastra za zelene površine prijedlog koji prvo treba da dostaviti Glavnom gradu, a kasnije i drugim institucijama na razmatranje.
„To nije nimalo jednostavan i lak posao, potrebno je izdvojiti veliki novac. Radi ga tim od najmanje tri stručne osobe. Ta inicijativa je u pripremi, tako da se nadamo da ćemo u narednom periodu to i pokrenuti“, navela je Medenica.
Bonus video:
