Položaj osoba s invaliditetom (OSI) u Crnoj Gori dobro je regulisan zakonom, ali je potrebno obezbjediti njegovu primjenu, ocijenjeno je na konferenciji o zapošljavanju ove populacije.
Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Marina Vujačić kazala je da je crnogorski zakon jedan od boljih u regionu i ukupnog garantovanja OSI prava na rad i zapošljavanje.
„Ipak, najveći poslodavci OSI su i dalje nevladine organizacije, a posebno organizacije OSI što predstavlja njihovu sagregaciju na tržištu rada što ima za posljedicu usporavanje ili nemogućnost napredovanja tih osoba i ukupnog društva“, ocijenila je Vujačić.
Ona je objasnila da je veliki broj OSI primoran da obavlja zanimanja koja nisu u skladu sa njihovim obrazovnim profilom.
„U tom smislu, zapošljavanje OSI osoba u velikoj mjeri zavisi od njihovog obrazovanja, ali i pristupačnosti i servisa podrške“, zaključila je Vujačić.
Predsjednik Odbora za evropske integracije, Slaven Radunović kazao je da postoji veliki raskorak između teorije i prakse.
„Samo usvajanje zakona i otvaranje poglavlja nije dovoljno za ostvarivanje poboljšanja statusa OSI, već je potrebno izvršiti snažne društvene promjene koje će doprinjeti poboljšanju svakodnevnog života građana“, poručio je on.
Radunović je ocijenio da treba prvenstveno unaprijediti arhitektonsku dostupnost javnih institucija, povećati procenat OSI koji završavaju srednje i visoko obrazovanje i stopu zaposlenosti tih osoba i njihovu inkluziju u društveni život.
„Statistike pokazuju da je stopa zaposlenosti OSI i do 50 odsto manja od onih bez invaliditeta“, kazao je Radunović.
On smatra da je Crna Gora napredovala u normativnom smislu time što je ratifikovala konvenciju UN o pravima OSI i donijela zakone.
„Međutim, na nivou primjene pravnih propisa u kontekstu zapošljavanja, stanje i dalje ostaje zabrinjavajuće“, zaključio je Radunović.
Državni sekretar za evropske integracije i glavni pregovarač, Aleksandar Andrija Pejović kazao je da je konferencija organizovana dan uoči Dana Evrope s razlogom, jer je, smatra on, potrebno posebno slaviti odgovornost za najranjivije grupe društva.
„Evropske vrijednosti, u koje spada i ova, zagarantovane su najvažnijim ugovorima i pravnim tekovinama Evropske unije (EU) i izričito je zabranjena diskriminacija na osnovu invaliditeta“, objasnio je Pejović.
Prema njegovim riječima, dvije osnovne direktive u pregovoračkim procesima su direktiva o rasnoj diskraminaciji i ravnopravnom zapošljavanju.
„One se primjenjuju na oblast zapošljavanja i zanimanja, pristup zaposljenju, uslove rada, uključujući plate i otpuštanje, stručno osposobljavanje i članstvo u organizaciji“, objasnio je Pejović.
Kako je naveo, kada je u pitanju oblast pravosuđa, od 33 pregovaračka poglavlja, 14 se odnose na problematike OSI.
Pejović je najavio da novi zakon o zabrani diskriminacije OSI, koji Vlada treba da utvrdi u drugom kvartalu ove godine, treba da bude akt koji će poslati snažnu poruku javnosti da je diskriminacija nepravična i da se mora iskorijeniti.
„Taj Zakon treba da garant budućih zakonodavnih i praktičnih aktivnosti, osnova za socijalni model rješavanje problema OSI“, zaključio je Pejović.
Direktorka Direktorata za zapošljavanje i tržište rada u Ministarstvu rada i socijalnog staranja (MRSS), Edina Dešić Perazić kazala je da je u toj oblasti ostvaren pomak, ali da ima još posla.
"Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI nije zaživio u praksi onako kako smo se nadali, pa MRSS planira njegove izmjene i dopune", poručila je Dešić Perazić.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković smatra da je potrebno dodatno osnažiti funkciju države, društva i njegovih resursa u cilju nalaženja načina, a ne priznavanja prava, jer su ona priznata činjenicom rođenja.
„Djela, djela, a ne riječi“, poručio je Baković.
On je podsjetio na nadležnosti ombudsmana u toj oblasti, a to je da ukazuje, upozorava, kritikuje, predlaže ili preporučuje koje se, smatra Baković, ponekad zanemaruju, u odnosu na takozvane ili klasične prepoznate funkcije institucije.
„Nužno je da sarađujemo i budemo upoznati sa problemima OSI“, zaključio je on.
Šef političkog sektora, evropskih integracija i trgovine u Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Alberto Kamarata ocijenio je da je inkluzija OSI ključna za državu članicu.
“Nijedna politika u ovoj oblasti ne može biti efikasna bez OSI, jer oni imaju iskustvo”, smatra Kamarata.
Prema njegovim riječima, pristupačnost je preduslov za ostvarivanje prava tih osoba.
“Kvalitet demokratskog društva može da se mjeri učešćem ranjivih grupa, naročito OSI. Nema integracije bez inkluzije”, zaključio je Kamarata.
Bonus video:
