Građanska alijanska (GA) objavila je publikciju Kako smo pobijedili (anti)fašizam povodom 70.godina pobjede nad fašizmom u kojoj je ocijenjeno da fašizam u Crnoj Gori nije pobijeđen i da i dalje postoji u mutiranim, skrivenim oblicima.
U publikaciji su navedeni primjeri u kojima se ispoljava mržnja prema osobama drugačije vjerske i nacionalne pripadnosti, obrađen je i odnos prema manjinama, vjerskim zajednicama. Dio se odnosi na manifestovanje, prihvatanje i relatizovanje fašističkih pokreta, a ukazano je i na pisanje medija položaj žena.
Koordinator programa vladavine prava GA Zoran Vujičić objasnio da se posebno poglavlje bavi antifašistima.
"Ono što je apsurdno je da čak i antfašisti imaju često fašističke metode i kroz odabrane primjere smo to i ilustrovali. Cilj nam je da ukazemo da fašizam nije pobijeđen, da i dalje živi u mutiranim, skrivenim oblicima i da nekad nismo ni svjesni toga", rekao je Vujičić agenciji MINA.
U publikaciji se ocjenjuje da crnogorsko društvo hronično pati od sterilne društvene reakcije na prisustvo brojnih političkih koncepcija koje formalno nijesu programski bliske fašističkim principima, ali u svojoj praksi i odnosu prema suprotstavljenim stranama aktivno koriste takve obrasce.
Upozorava se da Crna Gora ne sprovodi adekvatan proces suočavanja sa ratnom prošlošću koja je zasnovana na fašističkim idejama koje su buknule na teritorji bivše SFRJ.
Navodi se da to posebno zabrinjava jer su se zločini dogodili na njenoj teritoriji i od njenih građana i ističe se da se dosadašnji proces može ocijeniti kao formalistički pristup koji vodi opraštanju fašizma.
"Činjenice ne samo da nijesu dostupne već se i sami slučajevi ratnih zločina ne nalaze ni u obrazovnim planovima i programima ni u redovnim studijama prava", ističe se u Publikaciji.
Ukazuje se da su istraživanja GA pokazala da 50 odsto studenata prava na završnoj godini nikada nije čulo ni za jedan ratni zločin na prostoru Crne Gore.
Navodi se da su osumnjičeni za ratne zločine nakon oslobađajućih presuda, dobili na ime pretrpljene štete i na desetine hiljada eura oštete od država, što predstavlja dodatno vrijeđanje žrtava i njihovih porodica.
Podsjeća se na istraživanje CEDEM-a koje je pokazalo da je u Crnoj Gori etnička distanca izrazito visoka, a posebno prema Romima i Albancima.
Ukazano je na primjer R. A. iz Podgorice, koji je živio u naselju Zagorič, i imao neprijatnosti sa komšijama pravoslavne vjeroispovijesti koji su, uvrjedljivim grafitima pokazali da ne žele da živi sa njima. R. A. je trenutno u inostranstvu sa zahtjevom za azil.
Navodi se da je svadbena kolona automobila sa bošnjačkim i crnogorskim obilježjima brutalno napadnuta u Murinu u julu 2013. godine, gdje većinom živi pravoslavno stanovništvo.
Podsjeća se da su na košarkaškoj utakmici između ženskih timova Crne Gore i Srbije, 13.juna 2012. godine na Cetinju, uzvikivane parole "Ubij, ubij da Srbin ne postoji i Srbe na vrbe".
»Iako je ovo bila zvanična utakmica u okviru kvalifikacija za Evropsko prvenstvo Vlada Crne Gore nije osudila ovakvo ponašanje a tužilaštvo nije optužilo nikoga za ovakvo skandiranje«, ističu u GA.
Ocjenjuje se da je osnovni problem u borbi protiv vjerske mržnje niske kazne koje se izriču počiniocima ovih nedjela.
U Publikaciji se navodi i da mnoga crkvena lica ne zastupaju mir, ljubav, toleranciju, jednakost, pravdu i ukazuje na stav mitropolita Amfilohija na dočeku Nove godine po Julijanskom kalendaru 13. januara 2002. godine u Podgorici.
“Neka bi bog podario da bude što manje onih koji se klanjaju paganskom caru prokletom Dukljaninu i neka paganskog cara Dukljanina svaki Crnogorac prikuje čekićem za Vezirov most.“
Navodi se da je Islamski vjerski objekat u Tivtu oskrnavljen u noći između 28. i 29. oktobra 2010. godine i da su polomljena prozorska stakla i u molitvenom dijelu ubačen svinjski izmet.
Ističe se da je ovaj incident Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru kvalifikovalo kao uništenje ili oštećenje tuđe stvari.
Podsjeća se da je Više državno tužilaštvo, nakon javnog reagovanja NVO-a, preuzelo slučaj koji je prekvalifikovao krivično djelo uništenja ili oštećenja tuđe stvari u krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
»Viši sud u Podgorici osudio je Ž.M. iz Tivta na osam mjeseci zatvora i Z.R. na četiri mjeseca zatvora, zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje«, navodi se u Publikaciji.
Ukazuje se da je oko 20 vjerskih lica Srpske pravoslavne crkve i građana prekinulo održavanje skupa vjerske zajednice Jehovini svjedoci.
U martu 2015. godine oskrnavljena je džamija u Bijelom Polju tako što su na fasadu džamije bačene fekalije i demoliran je i vjerski objekat u Baru.
Navodi se i izjava Reisa Islamske zajednice Crne Gore Rifata Fejzića. »Umberto Eko je rekao da je za fašizam svako neslaganje izdaja. Takav je način razmišljanja ideološke oligarhije iz Novog Pazara, g. Zukorlića i ljudi koji razmišljaju kao on. Šokiran sam njihovim izlivom fašizma i mržnje“.
Podsjeća se da su četvorica dječaka mlađih od 14 godina upali u zasjedu rožajske policije, kada su u subotu ujutro pokušali da kamenuju crkvu Ružica u tom gradu.
Ukazuje se i na stav oca Jojila Bulatovića. "Svi narodi koji se nalaze na ovoj planeti, oni su samo jeretici, osim pravoslavnih. Oni uopšte ne mogu nikakvu blagodat da dobiju od Boga. Postoji samo Anđeo jedan koji te narode čuva, da ne dođe do strašnoga haosa i čeka da svojom slobodnom voljom pređu u pravoslavlje".
Podsjeća se i na izjavu protosinđela Nikodima (Bogosavljević) za Radio Svetigora u martu.2011. »Pravoslavna crkva nikad ne može da blagosilja ono što nije stvorio bog, a definitvno crnogorsku naciju nije stvorio bog nego je ona plod ljudskih sujeta i slabosti, a generalno je tvorac crnogorske nacije zapravo đavo u suštini stvari«.
Ukazuje se da se u selu Dragovoljići, nadomak Nikšića 21.septembra 2008.godine dogodio incident kada je Crnogorska pravoslavna crkva postavljala kamen temeljac za izgradnju manastira.
Navodi se da je jedan od težih primjera koji se desio na ovim prostorima, kada je jula 2012. godine vlasnik Etno sela “Kadmi“ izbacio iz svog restorana V.R., petoro njene maloljetne djece i monahinju Mitropolije crnogorsko-primorske, eparhije Srpske pravoslavne crkve.
Ukazuje se i na napad na protojereja Crnogorske pravoslavne crkve Bojana Bojovića u julu 2010. On je napadnut kada je pokušao da prođe putem koji vodi prema imanju na kojem je planirana gradnja hrama CPC.
Podsjeća se i na naslovnu stranu tabloida Informer "Šiptarska svinjarija" nakon utakmice između Srbije i Albanije u Beogradu.
Ukazuje se da je nezavisni dnevnik Vijesti 24. jula. 2005., na naslovnici objavio tekst "Bez klime i kupatila više ne ljetuju ni Srbijanci".
Podsjeća se i na tekst kolumniste Dana Dragana Rosandića.
"Braćo dukljani, montenegrini, liberali, Bošnjaci, muslimani, Albanci, Hrvati, Romi, cigani, gabelji, narkomani, šverceri, kriminalci, lopovi, špijuni, nazdravlje vam "neovisni" Montenegro! Kao što vidite, ovdje jedino nema Crnogoraca i Srba! Onih što su vjekovima stvarali Crnu Goru; pitajući se "Pa zašto je onda na Cetinju organizovana centralna svečanost zbog crnogorskog samoponištenja? Zašto su na Cetinju volovi pekli volove".
Ističe se da su mržnja i otvorena agresija posebno ispoljavani prema LGBT zajednici i da su grafiti kojima je pokazivana netrpeljivost prema njima pokazatelj koliko je društvo sazrelo.
Navodi se da su nerijetko korifeji antifašizma, u žaru borbe protiv mrskih fašista, koristili metode svojih neprijatelja.
"Ovo se posebno dešavalo kada su o fašizmu raspredali zaštitnici nacionalnih interesa, pa je ponekad ostajalo nejasno – da li je našim emancipovanim djelatnicima bio sporan fašizam (prin-cip) ili nacionalni predznak ispred fašizma. Što će reci – nije svaki fašizam loš sam po sebi", navodi se u Publikaciji.
Ukazuje se na intervju književnika Jevrema Brkovića Slobodnoj Dalmaciji 2009. godine, kolumnu Andreja Nikolaidisa "Šta je ostalo od velike Srbije" 11. januar. 2012.
Podsjeća se i na Nikolaidisov stav zašto Bosanci i Hercegovci trebaju zaobilaziti Herceg Novi“, koji je objavila Slobodna Bosna 21. januara 2005. godine.
"Što se tiče Bosanaca, onih čijim je parama nakon zemljotresa 1979. ponovo izgrađena ta balega od grada, preporučujem da ga i sami u širokom luku zaobiđu".
Podsjeća se i na izjavu crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića iz kampanje u Baru 2013. godine. "Lekić (Miodrag) ne može biti predsjednik jer nije promovisao suverenost Crne Gore".
Bonus video:
