Drita pokriva lice drhtavim rukama. Nakon što je rodila tri ćerke za četiri godine, ova 31-godišnjakinja ponovo nosi djevojčicu, što je neoprostiv zločin na patrijarhalnom Balkanu koja otvoreno preferira mušku djecu.
Ona pokušava da progovori koju riječ, ali je njena svekrva, Sanija, ućutkuje oštrim pogledom.
"Četvrta je prokletstvo... ili cće abortirati ili za nju više nema mesta kod nas", kaže ona, dajući svežanj novčanica ljekaru u jednoj privatnoj klinici u centru Tirane.
Selektivni abortusi su uobičajena praksa u Albaniji i nekim drugim balkanskim zemljama, među kojima je i Crna Gora, u kojima za disbalans između polova beba treba kriviti želju za muškom djecom.
"Izbor pola u prenatalnom periodu nastavlja da bude uporna praksa u Albaniji, iako ga zakon izričito zabranjuje", rekla je Rubena Mojsiju, šef jedne akušerstvo bolnice u Tirani.
To postepeno dovodi do demografske maskulinizacije društva, već vidljive među malom djecom.
"U zemljama kao što su Albanija, Kosovo, Crna Gora i u zapadnoj Makedoniji na 100 djevojčica rodi se 110 dječaka,” rekao je za AFP Kristof Gilmoto sa francuskog Istraživačkog instituta za razvoj, koji je specijalizovan za rodni disbalans.
Ova cifra je veća od prosječnog biološkog odnosa polova na rođenju - 105 dječaka na 100 djevojčica.
Prema podacima nacionalnog statističkog biroa, u Albaniji, čija populacija broji 2,8 miliona stanovnika, na dan 1. januara bilo 31.000 manje žena nego muškaraca.
Albanija je jedna od rijetkih evropskih zemalja u kojima muškarci brojčano nadmašuju žene, i to uprkos veoma jakoj emigraciji, uglavnom muškaraca, iz ekonomskih razloga tokom protekle dvije decenije.
Tradicionalna društva
"Takav trend postoji i u Crnoj Gori, tradicionalnom društvu u kojem je (prenatalni) izbor pola uobičajena praksa", kaže za AFP Maja Raičević iz podgoričkog Centra za ženska prava.
"Poslednjih godina na svakih 8.000 beba bilo je oko 800 više dječaka nego djevojčica, neravnoteža koja je daleko od normalne", izjavila je Olivera Miljanović, šefica nacionalnog centra za medicinsku genetiku.
Kao rezultat toga, Crnoj Gori “nedostaje” oko 3.000 žena u reproduktivnom dobu, istakla je.
Na Balkanu su "dječaci željeniji od djevojčica", objasnila je antropoškinja Aferdita Onuzi iz Tirane. "Žene su pod snažnim pritiskom da rode muškog nasljednika po svaku cijenu."
Na Kosovu, Crnoj Gori ali i u nekim makedonskim regionima, tradicionalno razmišljanje koji favorizuje dječake umjesto djevojčica je glavni uzrok ove pojave.
Stručnjaci ističu da se na ženu na Balkanu gleda samo kao "teret" a na muškarca kao na "stub porodice".
Žene koje nedostaju
Abortus na Balkanu dozvoljen je zakonom do 10. ili u nekim slučajevima 12. nedjelje trudnoće, prije nego što se pol bebe može odrediti.
Kako bi zaobišli zakon, međutim, rodno selektivni abortusi se obavljaju u privatnim klinikama ili čak od strane pojedinaca koji za to nemaju "školu".
"Iako je bilo slučajeva da porodilje umru, svi ćute, strahujući od posljedica. Puno novca je u pitanju", kaže Fetije Kepuska, ginekolog iz Prištine.
Što se tiče Crne Gore, žene uglavnom odlaze u bolnice u susjednim zemljama kako bi utvrdile pol bebe prije abortusa.
"Znam ženu koja je dva puta prekidala trudnoću pod pritiskom porodice svog supruga, nakon što su saznali da je trudna sa djevojčicom. Na kraju je rodila dječaka", rekla je za AFP Milica, profesorica u Podgorici koja je tražila da joj se ne objavljuje prezime.
"Te žene, eliminisane prije rođenja zbog svog pola, veoma utiču na društvo i privredu tih zemalja", rekla je Elsona Agoli, stručnjakinja UN za rodna pitanja u Tirani.
Bonus video:
