Najveći industrijski zagađivači posluju bez integrisanih dozvola, a gotovo sve lokalne uprave odlažu otpad na nezakonit način, ocijenio je izvršni direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović, navodeći da se zakoni pišu zbog forme a da izostaje suština i konkretna primjena.
On je, povodom Međunarodnog Dana planete Zemlje, koji se obilježava danas, kazao da će iz Ozona u podgoričkoj Osnovnoj školi "Pavle Rovinski“ prezentacijom projekta ,,Svaka limenka se računa“ doprinijeti obilježavanju tog dana.
Perović je najavio da će, u subotu, članovi NVO urediti prostor oko Krupačkog jezera u Nikšiću, na kom će se, kako je rekao, organizovati Lake Fest, i dodao da će u utorak u Beranama organizovati takmičenje u sakupljanju limenki za učenike osnovnih škola.
Na pitanje koji su najveći izazovi za državu na putu ka Evropskoj uniji kada je ekologija u pitanju, Perović je, za agenciju MINA, odgovorio da je to nesumnjivo efikasna primjena zakona, strategija i svih akcionih planova koji su urađeni u prethodnom periodu.
„Upravo je tolerisanje nekontrolisanog zagađenja i nesankcionisanje prekršioca zakona iz oblasti zaštite životne sredine uslovilo da smo tu gdje jesmo“, ocijenio je Perović.
On je ukazao na to da niko nije odgovarao za učinjena krivična djela protiv životne sredine po Krivičnom zakoniku Crne Gore.
„Trenutno najveći industrijski zagađivači posluju bez integrisanih dozvola, što je skandal, da gotovo sve lokalne uprave odlažu otpad na nezakonit način", poručio je Perović.
Prema njegovim riječima, jasno je da se zakoni pišu radi forme a da izostaje suština, odnosno njihova konkretna primjena.
Perović smatra da to dovoljno govori o (ne)postojanju političke volje kod donosioca odluka na najvećem nivou da crnogorsko društvo bude društvo vladavine prava.
Upitan koji su najveći ekološki problemi sa kojima se Crna Gora suočava, Perović je odgovorio da ih ima dosta, upozoravajući da se ne smiju zaboraviti otpadne vode, nelegalna sječa, nekontrolisana eksploatacija riječnog materijala, zagađenje mora i podmorja, devastiranje prostora, krivolov i drugi.
“Kada su ekološki problemi u pitanju teško je mjeriti koji je veći, a koji manji ali sigurno je da ih imamo dosta, naročito kada je upravljanje kvalitetom vazduha i otpadom u pitanju“, rekao je on.
Perović je dodao da u Crnoj Gori postoji veliki broj ekoloških crnih tačaka, od kojih su, kako je naveo, najpoznatije one koje se vežu za poslovanje industrijskih kompleksa TE Pljevlja, KAP Podgorica, Željezara Nikšić, Brodogradilište Bjela i drugih prljavih tehnologija.
„Moglo bi se reći da smo istačkani u mjeri da kao država imamo jedan vidljiv osip, koji je potrebno pažljivo tretirati kako bi se izbjegle trajne posljedice“, smatra Perović.
On je kazao da ima preko 350 divljih deponija širom Crne Gore, koje su, u zavisnosti od količina, „crne tačke ili tačkice“.
Na pitanje koliko je, u suštini, Crna Gora ekološka država, Perović je kazao da je”Crna Gora ekološka država u mjeri u kojoj je svako od nas doživljava kao takvu“.
„Za mene je to najvažnije ustavno opredjeljenje, ali isto tako sam veoma svjestan da je ta ideja decenijama zloupotrebljivana u političke svrhe i da je oskrnavljena do te mjere da razumijem i one koji se izrugavaju ekološkom državom“, ocijenio je on.
Perović je kazao da i za to krivi Vladu i Parlament jer, kako je naveo, u dovoljnoj mjeri nikada nijesu pokazivali odlučnost da će toj, prema njegovom mišljenju, najhumanijoj ideji biti data prava šansa.
Upitan koliko je, generalno, razvijena ekološka svijest kod građana Crne Gore, on je rekao da su oni sve svjesniji važnosti očuvane životne sredine, jer, kako smatra, to životno pitanje i utiče na kvalitet njihovog života.
„Ali mislim da su opterećeni svakodnevnom borbom za golo preživljavanje, sem malog broja onih koji su iskoristili tranzicioni period za enormno bogaćenje“, naveo je Perović.
To im, prema njegovim riječima, ne dozvoljava da se više interesuju za mogućnosti ličnog angažmana u procesu donošenja odluka koje se tiču životne sredine.
„Ipak, ima sve više onih koji žele da budu dio neke ekološke inicijative i to nas raduje i daje nadu da će ipak uskoro biti bolje“, kazao je Perović.
Predsjednik nevladine organizacije (NVO) Zeleni Crne Gore, Radosav Nikčević, kazao je da će članovi NVO Međunarodni Dan planete Zemlje obilježiti u svojim prostorijama.
„Najveći ekološki problemi sa kojima se Crna Gora suočava su ekonomska nerazvijenost- neodrživost, koja generiše neadekvatnu ekološku zaštitu“, ocijenio je Nikčević.
Na pitanje koji su to najveći izazovi za državu na putu ka Evropskoj uniji kada je ekologija u pitanju, Nikčević je, agenciji MINA, kazao da je u siromašnim društvima teško zaštiti životnu sredinu.
„Najveći izazov je sposobnost transfera racionalnih tehnologija i praksi“, smatra on, dodajući da su ekološke crne tačke u Crnoj Gori ekološka svijest, Podgorica, Skadarsko jezero, Jadransko more, rijeke, Nikšić, Mojkovac, Pljevlja.
Upitan da li je, od proglašenja Crne Gore ekološkom državom, ta ideja ostala samo mrtvo slovo na papiru, on je odgovorio da ta ideja nije zaživjela u prksi.
“Ova plemenita ideja- proklamacija nije zaživjela u praksi. Ekološka svijest je generalno, nedovoljno, razvijena a država nije uspostavila sistem u kojem će ekološka svijest doseći veći nivo”, smatra Nikčević.
Nikčević je zaključio da nepoštovanje Zakona koji reguliše zaštitu životne sredine nije sankcionisano.
Bonus video:
