Romi još nijesu itnegrisani u crnogorsko društvo, i pored izmjena zakonskih rješenja u oblasti zaštite od diskriminacije i napora vlasti da obrazovanje učine pristupačnijim za tu manjinsku grupu, ocijenjeno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Iz CGO-a su, povodom 8. aprila, Svjetskog dana Roma, ukazali na izuzetno težak položaj romske zajednice u Crnoj Gori i potrebu snažnije posvećenosti, prije svega države, a zatim i svih ostalih aktera u društvu u pravcu podsticanja socijalne inkluzije te manjinske grupe.
„I pored brojnih strategija, akcionih planova, mjera afirmativne akcije, izmjena zakonskih rješenja u oblasti zaštite od diskriminacije, te napora obrazovnih vlasti da obrazovanje učine pristupačnijim za Rome, još uvijek ova manjinska zajednica nije integrisana u crnogorsko društvo“, ocijenio je Petar Đukanović iz CGO.
Razlog tome je, kako je kazao, i neadekvatna ili neujednačena primjena mnogih postojećih rješenja, kratkoročnost programa pomoći koji nemaju razvijenu održivost, ali i nedovoljan obim konsultacija sa ciljnom grupom, pa samim tim i ignorisanje mnogih potreba.
„Poražavajuća je činjenica da većina Roma nije informisana o tome da je Crna Gora sprovodi Dekadu Roma, međunarodnu inicijativa u okviru koje su se vlade Centralne i Jugoistočne Evrope obavezale da, u regionalnim okvirima, rade na unapređivanju socijalno-ekonomskog statusa i inkluziji Roma“, kazao je Đukanović.
Akcioni planovi za realizaciju strategije i brojne aktivnosti koje prositiču ili se oslanjaju na ovu inicijativu kreirane su i sprovode se, kako je rekao, mimo znanja i učešća Roma.
„Političko učešće Roma jedan je od najvećih problema u zaštiti i pristupu pravima. Ono se, uglavnom, svodi na izbore i glasanje, pri čemu se, usljed izuzetno loše ekonomske situacije u kojoj žive, Romima manipuliše a njihovo pravo glasa zloupotrebljava“, dodao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, Romi nemaju autentične predstavnike u Skupštini Crne Gore, niti u lokalnim skupštinama, iako je ovo pravo obezbijeđeno svim drugim nacionalnim zajednicama.
„Izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika iz 2014. nijesu uključile izmjene u pravcu stvaranja uslova za veću zastupljenost Roma, te je census za ulazak u opštinske i nacionalni parlament ostao nedostižan za ovu manjinsku grupu“, naveo je Đukanović.
Kako je kazao, problem političke podzastupljenosti je aktuelan i prepoznat kao takav i prethodnom, ali i najnovijom Strategijom za poboljšanje položaja RAE populacije u Crnoj Gori 2012-2016, što samo ukazuje da se strateški zacrtani ciljevi ne ostvarju.
„Akcioni plan za Poglavlje 23 ne sadrži konkretne mjere vezane za rješavanje ovog pitanja, koje je svakako važno i za uspjeh demokratskih reformi crnogorskog društva koje zahtijeva proces evropskih integracija“, poručio je Đukanović.
Kako je kazao, posebno zabrinjava nedostatak reakcije vlasti na problem maloljetničkih brakova među Romima i ćutanje institucija koje bi trebalo da spriječe ovaj vid masovnog kršenja ljudskih prava djece, prije svega djevojčica.
„Prema najnovijim istraživanjima, tri od četiri Romkinje se udaju tako što budu prodate u uzrastu od 12 do 17 godina, što je klasična trgovina ljudima na koju institucije još uvijek ne reaguju, nemušto pravdajući kršenje ustava i zakona time da ne žele da se miješaju u tradiciju Roma“, saopštio je Đukanović.
On je rekao da se, u oblasti obrazovanja Roma, bilježi kvantitavni napredak, ali je pitanje koliko su suštinske promjene.
Kako je dodao, propisi koji bliže određuju kriterijume ostvarivanja ustavnog principa afirmativne akcije u oblasti obrazovanja ne postoje, pa se tako broj i uslovi upisa pripadnika ove manjinske grupe na sve nivoe obrazovanja proizvoljno određuju.
„Roma nema ni među nastavničkim kadrom, a ni među zapošljenima u ključnim institucijama obrazovnog sistema. Uz to, obrazovni programi opšteg obrazovanja i programi za obuku nastavnika ne posvećuju pažnju Romima kao integralnom dijelu istorije i kulture Crne Gore“, kaže se u saopštenju Đukanovića.
Kako je rekao, skromni pomaci u oblasti obrazovanja, problemi u obezbjeđivanju dokumenata, kao i strah od diskriminacije u širem društvenom i radnom okruženju ograničavaju učešće Roma na tržištu rada, što otežava i perspektive društvene pokretljivosti Roma i njihovog izlaska iz začaranog kruga siromaštva.
Prema riječima Đukanovića, stavovi građana o Romima su i dalje u velikoj mjeri obojeni stereotipima, predrasudama i mržnjom, a socijalna distanca prema Romima ima alarmantne razmjere.
„Nesporno je da se čine važni napori i inicijative za unapređivanje položaja Roma, ali se prečesto sve završava samo na donošenju strategija i akcionih planova, koji liče na spisak lijepih želja, dok se stvarni život Roma odvija na marginama društva, daleko od onoga što bi se moglo nazvati dostojanstvenim životom“, ocijenio je Đukanović.
Zato je, kako je poručio, važno da na svjetski dan Roma još jednom apeluju, prije svega na vlasti, a zatim i na civilno društvo i građane, da ih svojim djelovanjem, kroz prihvatanje i saradnju, podrže u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
„Kao i svi mi, i Romi posjeduju značajne kapacitete i sposobnosti da doprinesu društvu, ali je neophodno da ih oslobodimo stega predsrasuda i stereotipa koji gušeći njihove, guše i mogućnost razvoja i napretka društva“, zaključio je Đukanović.
Problemi Roma diskriminacija i predrasude
Nedovoljno efikasna primjena državne politike prema Romima, diskriminacija i predrasude glavni su problemi te zajednice u Crnoj Gori i deset godina nakon primjene evropske strateške akcije, smatraju u nevladinim organizacijama Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i "Koračajte sa nama – Phiren Amenca".
U saopštenju tih organizacija povodom 8. aprila Međunarodnog Dana Roma, ocjenjuje se da je napravljen značajan pomak u obrazovanju i afirmaciji prilikom upisa djece u obrazovne ustanove, u zdravstvi većim obuhvat romske djece imunizacijom, kao i u afirmaciji akcionih planova koje određena ministarstva sprovode
"Nedovoljno efikasna primjena državne politike prema ovoj zajednici, diskriminacija i predrasude ostaju gorući problemi Roma i Romkinja u Crnoj Gori i nakon deset godina primjene evropske strateške akcije "Dekada uključenja Roma" koja je imala za cilj da podstakne stvaranje uslova za održivu integraciju ove zajednice", upozorili su iz Phiren Amenca i CEDEM-a.
Koordinatorka projekta iz CEDEM-a, Marija Vuksanović, rekla je da je stopa nezaposlenosti, broj nepismenih i zdravstveno ugroženihi i dalje je najveći upravo u romskoj populaciji.
Prema njenim riječima, nema značajnijih pomaka u vezi sa stanovanjem i kreiranjem urbanističkih planova za legalizaciju romskih naselja koja ne ispunjavanju minimalne standarde bezbjednog stanovanja.
Kako je navela Vuksanović, država nema opštu kulturnu politiku, posebno politiku multikulturalizma koja bi omogućila pripadnicima manjinskih zajednica da efektivno učestvuju u kreiranju kulturnih dešavanja i kulturne politike na državnom i lokalnom nivou, osim kroz sporadične aktivnosti.
„Kada je u pitanju primjena Strategije za poboljšanje položaja Roma i Romkinja u Crnoj Gori 2012 – 2016, neophodan je, ne samo veći stepen posvećenosti implementaciji utvrđenih aktivnosti, već i vertikalnoj sektorskoj koordinacijii procesu praćenja, procjene i izvještavanja o realizaciji iste“, pojasnila je Vuksanović.
Ona je poručila da se nada da će državni organi i lokalne samouprave dosljednije i efikasnije realizovati mjere iz akcionih planova koje su sami usvojili.
„Država i društvo u cjelini moraju preduzeti sve neophodne mjere kako bi Rome i Romkinje učinili ravnopravnim i odgovornim građanima, sposobnim da zauzmu svoje mjesto u svakoj društvenoj sferi“, zaključila je Vuksanović.
Bonus video:
