Podgorica: Prebukiranost u vrtićima, u grupama i po 60 mališana

“Sanitarno - higijenski problemi koji ugrožavaju zdravlje, rast i razvoj djece, a proističu iz prenatrpanosti su veći rizik obolijevanja od respiratornih i drugih bolesti”
128 pregleda 8 komentar(a)
Vrtić Podgorica (Novina)
Vrtić Podgorica (Novina)
Ažurirano: 06.04.2015. 18:37h

U mnogim podgoričkim vrtićima prebukiranost je i dalje problem, iako je godinama na to upozoravano, do sada nije ništa urađeno - nema novih vrtića ni dogradnje postojećih.

Problem prebukiranosti je toliko izražen, da u pojedinim vrtićima u grupama ima i duplo više mališana od Zakonom predviđenog broja što dovodi i do određenih sanitarno-higijenskih nedostataka.

“U državnim vrtićima stalno vode bitku sa virusima, prehladama i drugim prelaznim bolestima što predstavlja odraz neodgovornosti uprave javnih predškolskih ustanova, jer iz godine u godinu primaju više djece nego što je dozvoljeno propisima, tvrde iz Udruženja Roditelji.

Sa tim nijesu saglasni rukovodioci državnih vrtića, a iz JPU “Đina Vrbica” saopšteno je “Vijestima” da su kapaciteti ove ustanove u skladu sa brojem djece koja u njoj borave, te da su na osnovu broja mališana angažovani vaspitači, medicinsko osoblje, asistenti u nastavi i pripravnici.

Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelja kaže da u Podgorici ima grupa "sa po 60 djece" a to je, prema njenim riječima daleko od standarda i propisa, jer ne bi smjelo da bude više od 25 mališana u grupi.

"Upravo je ta prebukiranost nešto na šta ukazujemo od početka našeg rada i na šta pokušavamo da utičemo. To smo prvo pokušali zahtjevom prema Vladi, kroz onlajn peticiju koja je izglasana i prihvaćena krajem 2012, kojom smo uz podršku preko 6,6 hiljada građna tražili hitnu gradnju ili dogradnju vrtića, kako bi bili povećani kapaciteti javnih predškolskih ustanova", kaže Mihailović i dodaje da je odgovor Vlade na to bila odluka da se zatraži kredit od 10 miliona eura kojim bi se finansirala gradnja sedam novih vrtića u Podgorici, Baru, Pljevljima i Ulcinju.

Ona ističe da je početak gradnje posljednji put najavljen za ovu godinu.

”Prošle godine smo predložili Ministarstvu prosvjete da uvede popodnevni rad, kako bi se rasteretile prijepodnevne grupe, ali i da se na taj način izađe u susret potrebama roditelja koji rade u smjenama, samohranim i nezaposlenim roditeljima, s obzirom na to da aktuelna pravila daju prioritet djeci čiji roditelji rade”, kaže Mihailović.

Posljedice prekobrojnosti su, kaže Mihailovićeva, brojne, djeci je potrebno kvalitetno predškolsko obrazovanje i zato je važno uskladiti kvantitet i kvalitet.

Ona navodi da su iz Instituta za javno zdravlje nakon obilaska pojedinih vrtića ukazivali na određene sanitarno-higijenske nedostatke "koji proističu iz veće gustine smještaja".

“Osnovni sanitarno - higijenski problemi koji ugrožavaju zdravlje, rast i razvoj djece, a proističu iz prenatrpanosti prostora, su veći rizik obolijevanja djece od respiratornih i drugih bolesti, povećan rizik od povrjeđivanja, loši mikroklimatski uslovi, odnosno povećana temperatura i vlažnost vazduha, nedovoljan kapacitet sanitarnih prostora, deficit krevetića, stolova, stolica i ostale opreme”, navodi Mihailovićeva dio izvještaja Instituta.

Ona najavljuje da će aktivnosti Udruženja u narednom periodu biti dodatno pojačane, pa će uskoro zatražiti sastanak sa novim ministrom prosvjete, a očekuju i da će biti dio radne grupe koja će raditi na novoj strategiji za predškolsko obrazovanje.

Iako iz vrtića “Đina Vrbica” nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” o broju mališana po grupama, ali ni o izostancima djece tokom februara i marta zbog bolesti, portparol Dejana Prelević ističe da su u proteklom periodu prošireni kapaciteti te ustanove.

"U dogovoru sa upravama nekih osnovnih škola, a uz saglasnost Ministarstva prosvjete, koristili smo i prostor osnovnih škola '21 maj', 'Mahmut Lekić' i 'Zarija Vujošević', te na taj način izašli u susret zahtjevu roditelja za upis njihove djece u našu ustanovu" istakla je Prelevićeva. Iz JPU "Ljubica Popović" nije odgovoreno “Vijestima” na pitanja o broju mališana u vaspitnim jedinicama.

Prosjek u podgoričkim vrtićima veći uveliko od crnogorskog

Prema Zakonu o predškolskom vaspitanju i obrazovanju u vaspitnoj grupi za uzrast do jedne godine može biti do osmoro mališana , a za uzrast do dvije godine dvanaestoro.

Zakon predviđa da djece u grupi za uzrast dvije do tri godine može biti najviše 14, za uzrast od tri do četiri godine 20, a grupa od četiri do pet godina može da ima 24 mališana .

U uzrastu od pet do šest godina može da bude najviše 25 djece, dok u mješovitoj za uzrast tri do šest godina može da bude do dvadeset mališana .

Prosječan broj djece po vaspitnim grupama u podgoričkim vrtićima je 35,4, što je veće i od crnogorskog prosjeka koji je 28,8 djece u jednoj grupi.

Kako piše “Monitor” i

pored toga što u Podgorici radi 17 vrtića, prošle godine je preko 2.000 mališana ostalo neupisano.

U Izvještaju o radu Ministarstva prosvjete za 2014, koji je Vlada usvojila prije tri nedjelje, navodi “Monitor”, zaključeno je da je neophodna gradnja novih predškolskih ustanova u podgoričkim naseljima - Bloku šest, Starom aerodromu, Zagoriču i Tuzima.

Bonus video: