Crna Gora ima sačuvano šumsko bogatstvo, ali se upravljanje tim resursima mora promijeniti i unaprijediti, saopštio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petar Ivanović. Ivanović je na okruglom stolu, koji je Ministarstvo organzovalo danas povodom Svjetskog dana šuma, kazao da je više od polovine teritorije Crne Gore obraslo šumama. On je rekao i da je jedna trećina stanovništva u direktnoj zavisnosti od šumskih resursa, da više od 40 odsto domaćinstava koristi drvo za ogrijev, kao i da se više od 150 preduzeća bavi preradom drveta. „Možda i možemo kazati da imamo sačuvano šumsko bogatstvo u Crnoj Gori. Ali, to sigurno nije našom zaslugom. To je tako jer je priroda bila jača od nas, ljudi. Takođe, možemo se pohvaliti dobrim zdravstvenim stanjem i prirodnošću šuma. Međutim, strah me da ne dosadimo prirodi i da se ne okrene protiv nas. Da nas ne kazni. Uzalud je trud ako se priroda protivi“, naveo je Ivanović. Učesnici okruglog stola su, kako je saopšteno iz Ministarstva, podsjetili na sve aspekte značaja šuma u Crnoj Gori i svijetu i ukazali na rizike i moguće negativne posljedice devastacije šumskih područja i značaj održivog korišćenja šuma. Zbog nesumnjive uloge šuma u prirodnim procesima i činjenice da predstavljaju važan razvojni resurs, Ivanović je ukazao na zajedničku ulogu svih činilaca društva u očuvanju šuma i unaprijeđenje upravljanja tim resursom. „Da li stvarno mislimo da je čovjek koji je u stanju da podmetne šumski požar da bi podstakao rast pečuraka neuračunljiv? Ili je veoma proračunljiv, jer je njegov primitivni, lični interes, dobio zamahe jače od interesa cijelog društva? Zato moramo odlučno i bez praštanja nastaviti borbu sa šumskim požarima i onima koji ih podmeću“, dodao je Ivanović.
Koordinator Programa za razvoj malih i srednjih preduzeća u Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), Biljana Šćekić, saopštila je da je u cilju održive valorizacije šumskih potencijala u Crnoj Gori ta institucija opredijelila podršku Ministarstvu za izradu studije razvoja šumarstva koja će obuhvatiti i važna pitanja za domaće i strane investitore zainteresovane za tu oblast. Podrška je opredijeljena i za studiju izvodljivosti za konkretne projekte iz oblasti drvoprerade. Šćekić je podsjetila i na program EBRD koji se odnosi na podršku preduzećima iz sektora drvoprerade, kroz učešće u troškovima izrade studije zaštite životne sredine i upravljanje otpadom. Na okruglom stolu je zaključeno da postoji potreba za većim stepenom pošumljavanja, unaprijeđenjem planskih dokumenata, posebno u dijelu spriječavanja pojave bolesti šuma, poboljšanje sistema ranog obavještavanja o stanju šuma. “Konstatovano je i da je potrebno dalje raditi na preispitivanju politika i procedura davanja koncesija za šume, uz jačanje privatno-javnog partnerstva u cilju unaprijeđenja preduzetništva u šumarstvu i drvnoj industriji i povećanju stepena prerade u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju. Predloženo je osnivanje fonda za šume i korišćenja postojećih kapaciteta za razvoj naučno-istraživačke djelatnosti. Nakon okruglog stola, Ministarstvo je organizovalo akciju pošumljavanja prilikom koje je posađeno 100 sadnica hrasta, kestena i smrče u Zlatičkoj šumi, preko puta Osnovne škole „Dragiša Ivanović“. Ivanović je kazao da današnje pošumljavanje treba da bude početak sličnih konkretnih aktivnosti jer ima prostora da se ne samo potpuno obnovi Zlatička šuma, nego i drugi prostori. „Ne samo da budemo fokusirani na Podgoricu, nego i da to mobiliše i ostale ljude koji se bave sličnim poslovima da pokreću ljude u svojim sredinama da se što više stabala posadi, jer znamo koliko to znači za prirodu, prije svega“, rekao je Ivanović. Ambasador Austrije Johann Frolich kazao je da takve aktivnosti mogu podstaći ljude da razviju svijest o značaju šuma, pogotovo u Crnoj Gori koja je bogata šumama. Prema njegovim riječima, važno je da se obnavlja šumsko bogatstvo, ali i da se o važnosti očuvanja šuma što više edukuju najmlađe generacije.
Bonus video:
