Istraživanje i eksploatacija nafte i gasa obuhvata niz tehnoloških procesa, koji, ako izmaknu kontroli, mogu da predstavljaju veliku opasnost po životnu sredinu, ocijenio je dr Dušan Dragović.
“Treba dobro razmisliti šta je važnije - nafta, ili turizam i zdrava životna sredina”, kazao je “Vijestima” bivši direktor Instituta za tehnička istraživanja, koji se već 60 godina bavi mineralnim sirovinama.
Dragović je učestvovao u ranijim istraživanjima i tvrdi da su dva perspektivna područja za nalaženje nafte na moru kod Ulcinja i u Boki Kotorskoj.
On, međutim, upozorava i na mnogobrojne opasnosti ako se ne bude radilo kako treba.
“Izvođenje dubokih istražnih bušenja predstavlja potencijalnu opasnost od nekontrolisane erupcije nafte i gasa i izlivanja fluida u moru, odnosno u vazduhu. Isplaka, tečnost koja se koristi prilikom bušenja za održavanje ravnoteže pritiska u ležištu nafte i hidrostatičkog pritiska u bušotini, može da bude uzrok erupciji nafte i gasa”, upozorio je Dragović.
On je pojasnio da su pratioci nafte pri bušenju sumpor vodonik i sumpor dioksid, koji mogu da dovedu do zagađenja vazduha, a opasni su po život ljudi i drugih bića.
“Proces priprema bušotina za proizvodnju nafte prethodno iziskuje njeno pretproizvodno odlaganje u odgovarajuće rezervoare, dok se prateći gas spaljuje preko 'baklje'. Međutim, nekontrolisana erupcija nafte ili gasa, i njeno izlivanje u more, ugrozilo bi biljni i životinjski svijet podmorja”.
Treba dobro razmisliti šta je važnije - nafta, ili turizam i zdrava životna sredina, a opasnosti su mnogobrojne, tvrdi Dragović
On je ocijenio da je proizvodnja nafte i gasa složen tehnološki proces i stalni izvor opasnosti.
“Najčešći uzrok akcidenata je odsustvo korozione zaštite opreme kod bušenja, pripreme i transporta. Korozija može da nanese štetu i pri eksploataciji gasa zbog ispuštanja agresivnih gasova ugljendioksida i vodoniksulfida u okolinu. Proizvodnju nafte i gasa prati voda u obliku emulzije ili slobodne vode. Poznata je kao 'ležišna voda'. Složenog je sastava sa brojnim opasnim materijama. Osnovni zagađivači ležišne vode su organske materije koje se teško razgrađuju. Zato njeno nekontrolisano ispuštanje može dovesti do potpunog uništenja biodiverziteta”.
Dragović je istakao da se obratio čelnicima Ministarstva ekonomije i ponudio informacije zainteresovanim investitorima: “Nikada nijesam dobio odgovor. Oni su izgleda sami sebi dovoljni. Trenutno se radi na Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu na jedan veoma zagonetan način”.
Iz NVO “Grin Houm” zatražili su od Ministarstva održivog razvoja i turizma informaciju o tome da li je Hrvatska dostavila dokumenta o projektu istraživanja.
“Insistiraćemo da se za procjenu prekograničnog uticaja projekta za Crnu Goru oformi komisija i sprovedu javne konsultacije. Planiramo saradnju sa tijelima parlamenta da se proces obustavi, a tender poništi, kao i sa tijelima Evropske komisije”, kazala je Nataša Kovačević.
Grin Houm: Kavarić priča kao da smo Norveška ili Italija
Kovačevićeva je naglasila da je “jednostran i nazadan” argument ministra ekonomije Vladimira Kavarića o tome da je besmisleno govoriti treba li nam istraživanje nafte i gasa, kada se time bavi cijela jadranska regija, i da on “vodi u sunovrat” razvojni koncept Crne Gore.
“Nije isto sivo obalno područje Italije i prelijepa turistički valorizovana obala Crne Gore i Hrvatske. Mi nismo Norveška koja je seizmološki i strukturom podmorja stabilna sa otvorenim i prostranim morem.Čak i u slučaju manjih izliva nafte u more, naša zemlja ne bi bila u stanju da se izbori sa havarijama sa platformi ili brodova. Uz to se nalazimo među najkorumpiranijim zemljama u Evropi, gdje se brojna rješenja u zemlji donose na uštrb zdravlja, bezbjednosti građana i prirodnih resursa”, smatra Kovačević.
Ako naprave i rafinerije, turizma nema
Dragović je kazao da se istraživanja rade pomoću “paljenja eksploziva i izazivanja vještačkih talasa”. “Na osnovu brzine prolaska talasa, konstatuje se ne da li dolje ima i nafte, već da li postoje stijene koje su šupljikave. Nafta ne može u vulkansku stijenu, ili zacementirani pijesak.
Prva istraživanja ne daju rezultate ima li ili nema nafte, već da li postoje stijene koje mogu da je nose”. Ako se nafta nađe i ocijeni da je kvalitetna, radi se projekat utvrđivanja količine.
“Da bi se to uradilo, oko te nafte se buši drugi sistem bušotina da bi utvrdili koliko se protežu ti naftonosni slojevi. Ako se utvrdi da postoje rezerve, onda se prave cjevovodi na obali, pa dolaze u obzir i rafinerije za prečišćavanje. Tu turizma sigurno ne može da bude”.
Bonus video:
