Prema podacima Ministarstva finansija, Crna Gora kroz sivu ekonomiju gubi najmanje 100 miliona eura poreza godišnje.
U taj izos ulaze i porezi i doprinosi na plate ljudi zaposlenih na crno, ali i porezi na onaj dio primanja koji, mimo legalnih tokova poslodavci, isplate radnicima.
Na crno, prema procjenama ministarstva rada, radi između 20 i 30.000 radnika.
Inspekcija rada je prošle u odnosu na pretprošlu godinu zabilježila čak trećinu manje nelegalno zaposlenih što, priznaju, ne mora biti realna slika stanja na tržištu rada.
“Ne možemo baš odmah izvuči zaključak da se smanjio rad na crno. Sve zavisi od momenta naše kontrole. Obzirom da poslodavci rade po smjenama da inspekcijska kontrola nekad bude prijepodne, nekad poslijepodne, zavisi koliko radnika mi u tom momentu inspekcijskog nadzora mi zateknemo kod poslodavca,” kazala je za TV Vijesti glavna inspektorka rada Angelina Međedović.
Kada je u pitanju isplata dijela plate na ruke, situacija je još komplikovanija.
Čak svaki 6 zaposleni, prema ministarstvu rada, dio plate prima na ruke. Inspekcija opet nije otkrila ni jedan ovakav slučaj.
U Inspekciji rada kažu da se situacija popravlja.
“Sami zaposleni postaju mnogo svjesniji svog polozaja i hrabriji i odvažniji da se obrate Inspekciji rada, plus mi stalno sugerišemo da se takva lica obrate nama da nam ukažu kad rade u kom periodu dana, da bi mi organizovali kontrolu i našli ih da obavljaju djelatnost,” kaže Međedović.
Međutim, teško je računati na hrabrost kada ljudi nemaju izbora, upozoravaju sindikalci.
“U zemlji u kojoj imate preko 30.000 ljudi koji traze zaposlenje i gdje je granica nezaposlenosti 20%, a učešće mladih u ukupnoj nezaposlenosti oko 50% onda je jasna situacija da oni su prinuđeni da prosto prihvataju rad na crno”, kazala je za TV Vijesti Ivana Mihailović iz Unije slobodnih sindikata.
Bonus video:
