Ekološke organizacije iz Crne Gore, Italije, Hrvatske, Slovenije, BiH, Albanije i Grčke na proljeće će organizovati zajednički koordinirani protest protiv bušotina za naftu i gas na Jadranskom moru.
Do sada je u toj vrsti protesta za spas Jadrana najaktivnija Italija, u kojoj je za prva tri dana peticiju protiv bušotina potpisalo više od 100.000 ljudi. U Dubrovniku su učesnici prije tri dana burno protestovali i umalo spriječili održavanje javne rasprave.
“Već radimo na razmjeni informacija s nekoliko organizacija u regionu, kao što su Pokret pet zvjezdica i Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) Italija, Zelena Akcija, WWF Adria, Clean Adriatic Sea Alliance..., a sa nekima od njih na proljeće planiramo zajednički protest”, kazala je “Vijestima” koordinator programa “Grin Houma” Nataša Kovačević.
Njene kolege iz Hrvatske tvrde da je takva koordinisanost jedini mogući način, s obzirom na očiglednu koordinisanost i umreženost vlasti navedenih država koje, kako navode, tijesno vezuje i zajednička podanička politika prema naftnim kompanijama. Na brojnim sajtovima u Hrvatskoj, u kojoj je u toku javna rasprava o izdavanju koncesija za istraživanje nafte i gasa, navodi se da je Crna Gora, slično kao Hrvatska, krenula u naftnu avanturu sa snovima vladajućih struktura o lako dostupnom „blagu“.
Slično kao u Hrvatskoj, pišu hrvatski mediji, i u Crnoj Gori su obrnuli proceduru, pa su prvo raspisali konkurs za koncesije, a tek potom su krenuli da se bave procjenom uticaja na životnu sredinu.
Vlada planira da na koncesiju ponudi cijelo crnogorsko podmorje podijeljeno na 26 blokova od po 300 kilometara kvadratnih, a uskoro se očekuju rezultati prvog nadmetanja na kojem je ponuđeno 13 blokova sa površinom od 4.000 kvadratnih kilometara i trajanjem ugovora za proizvodnju od 30 godina i istraživanjem od dvije godine.
Dok je u Hrvatskoj koncesijsko polje udaljeno deset kilometara od obale ili šest od ostrva, u Crnoj je Gori su ponuđeni blokovi na jedva tri kilometra od obale. Kovačević smatra da istraživanje nafte u podmorju stavlja Crnu Goru pred ozbiljan ispit i da, u ime brze zarade proizvedene iz neobnovljivih energetskih izvora i kratkoročnih interesa uske lobističke grupe, to vodi zemlju u propast.
“Činjenica da je Vlada otvorila poziv za iskazivanje interesa za koncesije bez finaliziranog postupka strateške procjene uticaja na životnu sredinu i javne rasprave, govori o grubom zanemarivanju i kršenju suštinske primjene Zakona o strateškoj procjeni utjecaja”, kazala je Kovačević.
Ona smatra da se proizvoljno i bez otvorenog javnog dijaloga ulazi u projekat uništavanja životne sredine, turizma i ribarstva, da cijeli proces vodi Ministarstvo ekonomije, koje niko ne kontroliše kada, na koji način, pod kojim uslovima i šta stavlja na tender. Poseban problem je, navodi, što u Crnoj Gori ne postoji organizovano tijelo uprave opremljeno za slučaj katastrofa na moru niti specijalna plovila za skupljanje nafte.
“Zabrinjavaju velike količine zamuljenog opasnog i čak radioaktivnog otpada koji nastaje u procesu bušenja, za koji Crna Gora nema odlagalište. Na koji način će se ovaj otpad prikupljati i transportovati”, pitala je Kovačević.
Ona je podsjetila da su se na tender prijavile firme Maraton Ojl, OMV, Mediteranien Ojl& Gas i ENI, a da se spominju još Novatek iz Rusije i Enerdžian Ojl&Gas iz Grčke.
“Samo obećanja da će ove kompanije poštovati najveće standarde su neozbiljni i nedovoljni da bismo osigurali jedan od naših najdragocjenijih resursa”, kazala je Kovačević.
Riba umire na 240 decibela
Kovačević tvrdi da će najveće posljedice pretrpjeti ribarstvo već u fazi istraživanja, koja se sprovode seizmičkim zvučnim topovima.
“Oni aktiviraju eksplozije ispod vode jačine i do 240 decibela, te izazivaju teška oštećenja morskih organizama i dovode do drastičnih migracija ili pomora ribe. Samo jedan zvučni talas dostiže širinu djelovanja u obimu od 60 kilometara, tako da morski sisari, ribe i druge vrste unutar ovog pojasa, a najbliže izvoru, uginu od oštećenja senzora za vid i orijentaciju, pucanja organa i slično, dok mlađ biva uništena”, kaže Kovačević.
Građani u Crnoj Gori neinformisani
U Hrvatskoj je u toku javna rasprava dok se crnogorskoj javnosti nije pružio ni elementarni nivo informacija o posljedicama koje istraživanje i ekspolatacija nafte i plina iz podmorja nosi sa sobom.
“Iživljavanje energetskog lobija nad građanima i privrednim granama od kojih Crna Gora zavisi, kao i prirodnim vrijednostima i resursima našeg podmorja postaje nedopustivo i visoko rizično za cijeli društveni sistem. Navodi nadležnih da je riječ o kompanijama koje posluju na visoko standardiziranom nivou nemaju svoje utemeljenje, jer je većina od ponuđača na crnim listama raznih institucija i zemalja”, kaže Kovačević.
To što su zabilježeni brojni slučajevi izlivanja nafte i drugih akcidentnih situacija povezanih s eksploatacijom nafte, dok s druge strane Vlada tvrdi da nema rizika, dovoljno govori, kaže ona, o neozbiljnosti da se na pravi način sagledaju sve opasnosti koji prate ovako zahtjevne projekte.
“Zato od njega treba odustati”, smatra Kovačević.
Bonus video:
