Više od hiljadu mladih iz Crne Gore studira u inostranstvu, ne računajući republike bivše Jugoslavije, kazali su iz Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI). OSCI okuplja crnogorske državljanje koji su na studijskim programima širom svijeta i trenutno funkcioniše u 17 različitih država. „OSCI se bavi populacijom od preko 1.000 crnogorskih studenata u inostranstvu, van bivših jugoslovenskih republika, dok ih je u regionu skoro četiri puta više“, kazao je direktor te organizacije Aleksandar Jaćimović agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, oko 15 odsto studenata je u instranstvu na programima razmjene, dok je ostatak uključen u redovne (osnovne, Master, doktorske) studije u inostranstvu. Kako je rekao, najviše studenata, ne računajući region, je na studijama u Austriji, Italiji i Turskoj. „Značajnije populacije su i Velika Britanija, Rusija i Sjedinjene Američke Države (SAD), dok je sve više popularna i NR Kina“, rekao je Jaćimović.
On je objasnio da se studenti koji idu na programe razmjene usmjeravaju primarno na centralno-evropske zemlje i SAD. Kada su u pitanju programske aplikacije, Jaćimović je objasnio da su za fulltime najpopularniji programi Chevening (Ujedinjeno Kraljevstvo), DAAD (Njemačka) i Erasmus Munuds Master programi (EU). Na pitanje da li je odlazak na studije u inostranstvo prilika za mlade iz Crne Gore da ostanu van svoje države, Jaćinović je ocijenio da odlazak na razmjenu u mnogim slučajevima utiče na stvaranje nove motivacije i ambicija da se aplicira za nove programe i otkrivaju nove države. „Sve su češći primjeri gdje su studenti koji su otišli na jedan program razmjene po povratku aplicirali za neke druge programe i tako akumulirali još više inostranog iskustva“, rekao je on. Prema riječima Jaćimovića, OCSI nastoji da diskusiju o „odlivu mozgova“ transformiše u ideju o „mreži mozgova“. „Odlazak na studije u inostranstvu je prije svega individualna karijerna odluka jedne mlade osobe. To je odluka visokog rizika. Studije u inostranstvu nijesu za svakoga, a motivisaniji ljudi se sigurno bolje snalaze nego ljudi koji su jednostavno željni novog iskustva“, rekao je on.
Jaćimović je, komentarišući činjenicu da postoje brojne discipline u kojima je prednost biti na izvorištima informacija i raditi sa najboljim ljudima/mentorima, kazao da ambicija društva sa oko 700 hiljada stanovnika ne može biti da zadrži ili vraća ljude koji svoju karijeru vide negdje drugo. Prema njegovim riječima, ambicija bi trebalo da bude da postoji adekvatna i blagovremena podrška, finansijska, logistička, diplomatska, mladim ljudima koji se odlučuju na takav izazov, i da se „kroz ovaj proces stvara trajna povezanost individue sa matičnom sredinom i time osiguravaju dugoročni benefeti njenim djelovanjem u inostranstvu“.
Jaćimović je kao jednu od prepreka za dolazak stranih studenata u Crnu Goru naveo nemogućnost praćenja nastave na engleskom jeziku. „Uspostavljanje dobrih strategija kojima se unapređuju mogućnosti za primanje stranih studenata na programima razmjene je od vitalnog interesa, kako za univerzitete u Crnoj Gori, tako i za crnogorsko društvo uopšte, jer će u skorijoj budućnosti zbog recipročne prirode programa, Crna Gora moći da dobije onoliko prilika koliko ih pruža“, objasnio je on.
Pored studiranja u inostranstu, povećava se i broj mladih iz Crne Gore koji učestvuju u programima volontiranja u inostranstvu, posebno kroz programe Evropskog volonterskog centra (EVS). Iz nevladine organizacije Zid je saopšteno da je tokom prethodne godine u Crnoj Gori boravilo 14 volontera iz inostranstva, dok je, posredstvom te organizacije, otišlo pet crnogorskih volontera. „U posljedjih sedam godina dvoje ili troje mladih godišnje je išlo na EVS“, kazali su iz Zida, dodajući da su najpopularnije destinacije Italija, Španija i Francuska.
Bonus video:
