Među napuštenim psima koji se nalaze u Skloništu za napuštene životinje na Vrelima ribničkim na Koniku, u Podgorici, najviše je rasnih pasa, pa crnogorski kinolozi snose dio odgovornost zbog broja lutalica na ulicama, smatraju u Društvu za zaštitu životinja Ruka-šapi.
Iz te NVO su reagovali na navode predsjednika Kinološkog društva Danilovgrada Voja Brajovića, koji je nakon nedavnog ponovnog trovanja pasa u tom gradu, pozvao sugrađane da se “ne odriču olako svojih četvoronožnih ljubimaca...”, i savjetujući ih da, “ako su došli u situaciju da se moraju odreći ljubimca, da je humanije i bezbolnije da ih odvezu i predaju Azilu za pse u Podgorici”.
Tanja Ivezić iz Društva Ruka-šapi kaže da se "do sada se skoro nikad nije desilo da se neki odgajivač ponudi da udomi psa rase koju on gaji, samo iz ljubavi, a ne iz koristi razmnožavanja".
"Umjesto da se neodgovorni vlasnici edukuju da bi pse najbolje bilo ostaviti u azilu, neophodno je buduće i potencijalne vlasnike učiti i ohrabriti kako da vode računa o svojim ljubimcima i kolika je upravo odgovornost uzeti psa i brinuti o njemu. Sve dok se u Crnoj Gori ne sprovede obilježavanje pasa, i sve dok vodeći ljudi kinologije u Crnoj Gori na taj način ne budu vodili kome prodaju pse, mi ćemo imati ovoliki broj rasnih pasa lutalica na ulicama”, kazala je ona.
Ivezić je kazala da odgajivači u Crnoj Gori nekontrolisano “proizvode” pse raznih rasa i prodaju ih, a pritom ne edukuju svoje “kupce” o tome kako se treba brinuti o životinji i kolika je to odgovornost.
“Nerijetko se ti isti odgajivači 'rješavaju' neželjenih pasa puštanjem na ulicu ili odvođenjem u azil. Sklonište je samo privremeno prihvatilište za napuštene pse, a nije nikako način za rješavanje svojih kućnih ljubimaca. Neophodno je poraditi na edukaciji građana, sadašnjih i budućih vlasnika pasa, kolika je odgovornost prema svom ljubimcu, sankcionisati neodgovorne odgajivače i kontrolisati odgoj kod istih”, kazala je ona.
Prema njenim riječima, u Crnoj Gori se, nažalost, svako ko ima ženku psa smatra odgajivačem, pa bi Kinološko društvo, kako je rekla, trebalo da poradi na kontroli odgajivačnica i njihovom kvalitetu.
“Kinološko društvo bi trebalo da insistira da se vodi računa o tome kako se i kome štenci prodaju, te da instistira da se štenci prodaju uz obavezne ugovore, što svaki savjesni i kvalitetni odgajivač u svijetu radi”, rekla je Ivezić.
Ubijanjem pasa na ulicama se vraćamo u devedesete
Kada je u pitanju sve češće trovanje pasa, ne samo u Podgorici, već i u drugim opštinama, od kojih su se najskorija trovanja desila u Baru i Danilovgradu, kada pored lutalica stradaju i vlasnički psi, Ivezić kaže da se "Crna Gora nažalost vraća u 90-te godine, kad su lovci harali i ubijali gradom pse, a ono što nisu oni ubili, građani su rješavali otrovom”.
“Zakon o zaštiti dobrobiti životinja koji je na snazi od 2008. godine obavezuje svaku opštinu da otvori sklonište za napuštene životinje. Nažalost, samo je nekoliko opština ispoštovalo zakon. Svjetsko društvo za zaštitu životinja (WHISPA) je pokrenulo projekat 'Uhvati, steriliši, pusti' prvi put u Crnoj Gori u Skloništu u Podgorici gdje se godinama uspješno sprovodio. Ostali gradovi koji nisu krenuli istim putem, rješavali su problem lutalica trovanjem, ubijanjem, mučenjem i ostalim neljudskim maštovitim metodama”, kaže Ivezić.
Prema njenim riječima, osim lokalnih samouprava, za velik broj pasa lutalica na ulicama kriva je i država, koja je "zakonom od 2008. godine odredila da je obavezno čipovanje i označavanje pasa, a to do danas nije uradila”.
“Zbog toga je danas nemoguće kazniti neodgovorno vlasništvo. Sve dok se u Crnoj Gori ne sprovede obilježavanje pasa, sve dok vodeći ljudi kinologije u Crnoj Gori ne budu vodili računa kome prodaju pse, sve dok opštine ne poštuju zakon... mi ćemo imati ovoliki broj rasnih pasa lutalica na ulicama”.
Bonus video:
