Povećaće participaciju za zdravstvene usluge?

Iako je propisano da građani od 1. januara plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje, u vidu mjesečnih premija ili 20 odsto cijene medicinske usluge, primjena Zakona o zdravstvenom osiguranju u ovom dijelu ponovo se odlaže.

Moguće je i da će se zakonska norma o dopunskom zdravstvenom osiguranju brisati iz Zakona, saznaju “Vijesti”.

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) “Vijestima” su odgovorili da dopunsko zdravstveno osiguranje, predloženo Zakonom, građanima ne donosi veći obim medicinskih usluga, kao i da bi imali samo dodatne namete.

“Procjena je i da bi sa uvođenjem dopunskog osiguranja imali dodatne troškove administracije i nezadovoljavajuću naplatu prihoda i da je bolje nadograđivati institut participacije”, kazali su.

Dopunsko zdravstveno osiguranje predviđa da građani, za dio usluga koje su im sada pokrivene 100 odsto, plaćaju mjesečne premije. Oni koji ne bi “uzeli” dopunsko osiguranje, kakvo postoji širom Evrope, plaćali bi 20 odsto cijene zdravstvene usluge, dok bi ostatak bio pokriven obaveznim.

Prema analizi radne grupe, koju su činili predstavnici ministarstava zdravlja, finansija, FZO i Agencije za nadzor osiguranja, u Crnoj Gori bi svega 27,81 odsto osiguranika moglo da ima dopunsko zdravstveno osiguranje. Ostali, odnosno oko 458.000 građana, prema Zakonu ne podliježu obavezi plaćanja doplate. Tu većinu osiguranika čine djeca, članovi porodice osiguranika koji se redovno školuju do 26. godine, stariji od 65 godina, davaoci i primaoci organa, korisnici socijalno-zaštitnih prava, osobe sa invaliditetom, oboljeli od kancera, sistemskih autoimunih bolesti, dijabetesa...

U analizi, sa kojom je na posljednjoj sjednici u prošloj godini bila upoznata Vlada, piše da dopunsko osiguranje pokriva preglede, dijagnostiku, liječenje u bolnicama i Kliničkom centru (KC) i van Crne Gore, stomatološke usluge u bolnicama i KC, rehabilitaciju, presađivanje djelova ljudskog tijela, ugrađivanje medicinskih sredstava u organizam. Dopunsko osiguranje pokrivalo bi i troškove smještaja i ishrane pratioca osoba sa invaliditetom do 18. godina, kao i prevoz sanitetskim vozilom koji nije hitan.

Prema dokumentu, građanima se sada ove usluge pružaju na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja, Navodi se da sadašnja regulativa omogućava puni obim zdravstvene zaštite na teret obaveznog osiguranja, uz doplatu simbolične participacije, dok se uvođenjem dopunskog za isti obim usluga pacijentima nameće obaveza plaćanja mjesečne premije ili doplate od 20 odsto cijene zdravstvene usluge, u slučaju da nisu dopunski osigurani.

U analizi piše da bi se realan problem pojavio ako osiguranik nema da plati troškove doplate, koji mogu da iznose i do 1.020 eura, iako mu je zdravstvena zaštita bila potrebna i pružena:

“Osiguraniku nije moguće uskratiti zdravstvenu zaštitu, posebno ako mu Ustav to garantuje”.

Medicinske usluge koje bi građani doplaćivali mjesečnim premijama ili u iznosu od 20 odsto, sada su u potpunosti pokrivene obaveznim zdravstvenim osiguranjem. Osiguranici imaju obavezu plaćanja participacije koja iznosi 0.35 eura za ljekove, laboratorijske usluge i bolnički dan i 0.75 eura za rendgen preglede i usluge. Za specijalistički pregled, određena medicinsko - tehnička pomagala i specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju plaća se participacija u iznosu od 40 odsto cijene te usluge, utvrđene cjenovnikom FZO.

Prema analizi, ukupni prihodi od participacije u zdravstvenim ustanovama u 2017. godini iznosili su 938.466 eura. Prihodi od participacije kod privatnika, sa kojima FZO ima zaključen ugovor, u 2017. godini bili su 1.181.230 eura.

Ukoliko bi svih 176.664 osiguranika koji su kandidati za dopunsko osiguranje plaćali mjesečnu premiju od dva eura, godišnji prihodi za državu bi iznosili oko četiri miliona eura. Radna grupa koja je sačinila dokument tvrdi da bi, ako polovina tih osiguranika uzme dopunsko osiguranje plaćajući premiju od dva eura, prihodi bili dva miliona eura.

“Kada se od ovih procijenjenih prihoda oduzmu prihodi od participacije zdravstvenih ustanova, koji su prema podacima iz 2017. godine iznosili oko 1,2 miliona, te kada se oduzmu fiksni troškovi bruto zarada za angažovanje radne snage za rad na poslovima dopunskog zdravstvenog osiguranja koji iznose 700 hiljada eura, bez doprinosa, što i nisu jedini troškovi, može se zaključiti da dobijena sredstva ne mogu predstavljati kvalitetnu dopunu i nadogradnju sistema obaveznog zdravstvenog osiguranja i ne mogu doprinijeti kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti”, zaključuje se u dokumentu.

Doplata skupa i Hrvatima

Članovi radne grupe u analizi tvrde da uporedna iskustva drugih zemalja pokazuju da svega 50 odsto osiguranika koji su potencijalni kandidati plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje.

“Nivo pokrića u pojedinim zemljama kreće se od 20 do 70 odsto, dok se u Hrvatskoj oko 700.000 građana i to nakon gotovo 16 godina sprovođenja, ne nalazi u sistemu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Za izračunavanje očekivanog godišnjeg prihoda korišćena je premija od dva, tri ili četiri eura po osiguraniku, iz razloga što je trenutni iznos premije u Hrvatskoj 70 kuna (oko 9,5 eura), što bi bio visok izdatak za crnogorske osiguranike, imajući u vidu da je prosječna zarada u Crnoj Gori 510, a u Hrvatskoj 832 eura”, ističu iz FZO.