Ukoliko se ne preduzmu hitne mjere, na Crnogorskom primorju će, zbog neracionalnog trošenja vrijednih i neobnovljivih resursa, neminovno doći do pada prihoda od turizma, gubitka dijela plaža i poljoprivrednog zemljišta i enormnog zagađenja.
To se može zaključiti na osnovu podataka iz Nacrta nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem, u kojoj se navodi da je površina planiranog građevinskog područja od 19.042 hektara dovoljna da se smjeste objekti stanovanja u kojima bi moglo živjeti još 600.000 do 800.000 stanovnika i turistički kapaciteti za najmanje 270.000 novih kreveta.
“Planiranje građevinskih područja višestruko većih od potrebnih ima brojne dodatne negativne posljedice koje uključuju raspršenu izgradnju sa znatno većim troškovima komunalnog opremanja, nepotrebnu potrošnju drugih vrijednih resursa, posebno poljoprivrednog i šumskog zemljišta i područja vrijednog biodiverziteta, veće troškove snabdijevanja energijom i veću potrošnju goriva, veći pritisak na životnu sredinu, kao i gubitak tradicionalne fizionomije naselja i narušavanje izvornih predionih vrijednosti”, navodi se u dokumentu koji će Ministarstvo održivog razvoja i turizma ponuditi na javnu raspravu.
Autori navode da će takav trend dugoročno posmatrano dovesti do pada atraktivnosti turističkog prostora, pada rejtinga destinacije i, na kraju, do pada prihoda od turizma.
“Veoma je ilustrativna i zabrinjavajuća činjenica da je u najboljim godinama crnogorskog turizma (period 1985 - 1988), kada je stepen izgrađenosti obalnog područja bio na višestruko nižem nivou, ostvarivan veći broj noćenja nego što je to slučaj danas. Primjera radi, 1986. ostvareno je 10,9, a 2013. godine 9,4 miliona noćenja. Turisti iz zemalja Zapadne Evrope su, na primjer, ostvarili 3 puta više noćenja 1986. nego 2013. godine. Procjene govore da je od 1985 do 1989. u turizmu i za turizam u Crnoj Gori radilo oko 50.000 zaposlenih, što je nešto više od ukupnog broja osoba koje danas imaju status zaposlenih u primorskim opštinama”, kaže se u Strategiji.
U tom dokumentu se ističe da “značajni napori koji su uloženi za divezifikaciju turističkog proizvoda (uključujući veliki broj kampanja, akcija i projekata s ciljem prepoznavanja Crne Gora kao jedinstvene i cjelogodišnje turističke destinacije) nijesu dali osjetnije rezultate, tako da za sada sunce i more i dalje ostaju dominantni turistički proizvodi koji u ukupnoj ponudi učestvuju sa nešto više od 90 odsto”.
Iako se navodi da je obalno područje sa svojim prirodnim, kulturnim i predionim vrijednostima ključni razvojni resurs Crne Gore, ocjena je da “usko grlo u otklanjanju obrazaca neodrživog obalnog razvoja nije samo nedovoljna usklađenost propisa, već prije svega nezadovoljavajući rezultati njihove primjene u praksi”.
U Strategiji se kaže da je riječ o veoma ranjivom području koje treba zaštiti od negativnih uticaja, naročito očuvanjem njihove cjelovitosti, a prije svega područje Orjena, Bokokotorskog zaliva, Vrmca, Buljarice, Rumije, Šaskog jezera, i Velike plaže.
“Kao najugroženija obalna staništa prepoznate su pješčane dine na Velikoj plaži sa preostalim fragmentima šume skadarskog duba u njenom zaleđu. Fauna ptica koja je vezana za ova staništa ugrožena je lovom. Iako nema preciznih podataka, očigledno je i da je značajan dio postojećih zaštićenih prirodnih dobara izgubio dio ili sva svojstva zbog kojih su svojevremeno stavljena pod zaštitu. Takvi primjeri uključuju djelove Bečićke i Slovenske plaže, brda Spas, plaže Pržno”, kaže se u Nacrtu.
Navodi se da su morski resursi izloženi raznim pritiscima i zagađenju od netretiranih komunalnih otpadnih voda, čvrstog otpada, brodogradnje i remonta brodova, iz luka i marina koje po pravilu nijesu dovoljno opremljenje za prihvat otpada sa plovila i minimiziranje uticaja na životnu sredinu, sa plovila i iz industrije.
“Procesi i fenomeni koji najviše utiču na gubljenje značajnih svojstava zemljišta su prenamjena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, zagađenje i erozija. Nepropisno deponovanje otpada se izdvaja kao jedan od glavnih pritisaka na zemljište”.
Već površan pogled, navodi se, otkriva da su neodrživi pritisci urbanizacije, posebno poslovanje s nekretninama, rezultirali brojnim primjerima ugrožavanja životne sredine, prirodnih, predionih i kulturnih vrijednosti obale.
“Najšira područja velike seizmičke ranjivosti nalaze se na području opština Bar i Ulcinj, posebno šira okolina Ulcinja. Uprkos ograničenim podacima, može se ocijeniti da je erozija veoma izražena u obalnom području. Međutim, ocjene o intenzitetu dejstva na plaže nije moguće dati zbog nedostatka sistematskog praćenja obalnih procesa”, navodi se u dokumentu.
“U primorskim opštinama obrađuje se samo 24 odsto ukupno raspoloživog poljoprivrednog zemljišta na oko 4.800 poljoprivrednih gazdinstava na kojima, pored samih vlasnika, radi nešto više od 3.800 osoba. Zabrinjavaju podaci o uvozu velikih količina proizvoda koje je moguće proizvesti u Crnoj Gori. Za maslinovo ulje, kao tradicionalni proizvod, uvoz je čak 10 puta veći od izvoza. Problem predstavlja i to što se potencijal za plasman domaćih proizvoda na turističko tržište ne koristi u značajnijem obimu”.
U situaciji nepostojanja drugih ekonomskih mogućnosti, navodi se, pojedinci su nastojali iskoristiti mogućnosti koje pruža trgovina zemljištem.
“Zarade zasnovane na porastu vrijednosti zemljišta koje je prenamijenjeno u građevinsko su velike, često desetostruko veće od stvarne vrijednosti zemljišta. Problem se ogleda i u nastojanju lokalne samouprave da, u dobroj namjeri, izađe u susret građanima, i omogući im građenje na njihovoj djedovini. Nažalost, i jedno i drugo vodi u nekontrolisano i raspršeno širenje građevinskih područja za koje nije moguće finansirati troškove komunalnog opremanja”, kaže se u Nacrtu.
Analizira se i stanje u ribarstvu i navodi da ukupna vrijednost sektora ribarstva iznosi 7,4 miliona eura, a da je, izuzimajući sektor marikulture i prerade ribe, u toj oblasti zaposleno oko 400 ljudi.
“Generalno, riblji fond Mediterana, pa i Jadrana, blizu je tačke prelova, te treba posvetiti veću pažnju njegovom očuvanju. Registrovani ulov morske ribe u Crnoj Gori tokom proteklih nekoliko godina bio je skroman i kretao se u rasponu od 700 do 800 tona godišnje. Usljed nepostojanja cjelovitog nadzora i kontrole na moru evidentni su i nedozvoljeni ulasci stranih ribarskih brodova u teritorijalno more Crne Gore, ali i primjeri nelegalnog i neregistrovanog ribolova u nacionalnom okviru”, stoji u dokumentu.
Zanimljiv je i podatak da se za uvoz ribe i prerađevina od ribe godišnje se izdvaja skoro 13 miliona eura.
“Uzroci ovakvog stanja su, između ostalih, relativno mala (ukupno 101 plovila) i razmjerno stara flota (u prosjeku starija od 30 godina), kao i nepostojanje organizovanog otkupa ili prerade ribe”, kaže se u analizi.
U dokumentu je predviđen i veliki broj mjera kako se poboljšalo stanje. Biće uspostavljen Koordinacioni mehanizam koji će činito predstavnici državnih institucija i stručnjaci, a akcije treba sprovesti u periodu do 2020. godine nakon čega je potrebno izvršiti analizu ostvarenog učinka i pripremiti okvirni predlog akcija za period od narednih pet godina. Za početak, prva (nulta) prioritetna akcija NS IUOP biće verifikacija i razrada predložene indikativne liste prioritetnih akcija u periodu do 2020. godine.
Svuda se i dalje bespravno gradi, stijene ne mogu da zadrže brda
U dokumentu se navodi da je nekontrolisanom gradnjom presječen značajan broj bujičnih tokova, što rezultira plavljenjem određenih područja i prestankom prihranjivanja nekih plaža i smanjenje raspoloživih plažnih površina.
Smanjena je i prirodna sposobnost odbrane od poplava. Prekomjerno more je zagađeno u Boki i na području Ulcinja, a u manjoj mjeri u Budvi i Baru, kao i u Brodogradilištu Bijela i bivšem remontnom zavodu - sada Porto Montenegro.
I dalje postoji nelegalna gradnja, a u nacrtu piše kako “ukupan fond nelegalnih objekata nije poznat (površina je procijenjena na oko 560 hektara)”.
Procenti u obalnim hrvatskim županijama ne prelaze desetku
“Udio građevinskih područja u ukupnoj površini šest primorskih opština je 15,5 odsto, od čega je izgrađeno samo 18,5, a ostatak od 81,5 procenata čini neizgrađeni dio građevinskih područja. Isti pokazatelji u pojasu širine od jednog kilometra od obalne linije govore da je za izgradnju planirano čak 46 odsto teritorije, od čega je izgrađeno manje od trećine. Kao poređenje može se navesti da udio građevinskih područja u ukupnoj teritoriji hrvatskih obalnih županija (koje imaju sličnu gustinu naseljenosti kao Crnogorsko primorje) iznosi pet do sedam odsto, a isti udio u okviru obalnih jedinica lokalne samouprave je osam do 10 odsto”.
U privatnom smještaju šest puta više kreveta
Prosječna zauzetost smještajnih kapaciteta je mala i iznosi oko 16 odsto, što preračunato u dane znači da se gro turističkog prometa odvija u toku 58 dana. Prosječna zauzetost hotela sa 4 i više zvjezdica rijetko prelazi 45 odsto, što se može smatrati graničnom vrijednošću za povrat investicije. S
mještajni kapaciteti obalnog područja u posljednjih 10 godina su se udvostručili na nešto više od 160 hiljada kreveta. Od toga je u privatnom smještaju 74 odsto (121.222 kreveta), odnosno broj kreveta u privatnom smještaju povećan je za oko šest puta tokom posljednje decenije.
Dominira “turizam niske rente” dnevna potrošnja šezdeset eura
“Intenzivna gradnja posljednjih 20-‐ak godina nije rezultirala proporcionalnim koristima za ekonomiju i društvo. U novoizgrađenim područjima dominiraju stanovi za odmor i privatni smještajni kapaciteti (procijenjeni na 74 odsto ukupnih) dok je udio hotela, posebno više kategorije, nizak. I dalje dominira turizam niske rente (prosječna dnevna potrošnja 60 eura). Izražen je pritisak na ograničene plažne resurse (procjena je da je u jeku sezone prihvatni kapacitet plaža premašen za 40 odsto)”, navodi se u Nacrtu.
Kao poseban problem izdvojeni su i nesređen sistem zemljišne i poreske politike i neefikasno i netransparentno djelovanje javne uprave.
Bonus video:
