“U Crnoj Gori biospeleologija je malo poznata i stiče se utisak da se sa njom više bave stranci prilikom čestih istraživačkih ekspedicija. Svako ljeto Crnu Goru ophode brojni speleološki timovi, a sa njim i biospeleolozi, ali ostaje pitanje koliko smo mi o tome obaviješteni. Rezultati istraživanja mogu se naknadno vidjeti na internetu, a oni redovno vrve podacima o novootkrivenim oblicima života”, ističu u planinarskom klubu Subra“ koji se u okviru svojih aktivnosti tradicionalno bavi i speleologijom.
Postoji ozbiljna opasnost da neki “stanovnici podzemlja” nikada ne budu otkriveni, jer će oni nestati prije nego li se shvati da su i postojali. Slabo razvijena ekološka svijest još je slabija kada je riječ o zaštiti podzemlja, jer je ono ugroženo zagađenjem koje dolazi sa površine.
“Dinarska domišljatost je redovno dodjeljivala upravo vrtačama i jamama ulogu divljih, pa čak i zvaničnih deponija smeća. Otrovi koje voda tako povuče u podzemlje mogu se širiti desetinama kilometara dalje ubijajući usput podzemni svijet i trujući izvore koje sami koristimo. Kraški teren veoma je nepogodan za formiranje deponija upravo zbog propusnosti i male mogućnosti samofiltracije”, ističe Željko Starčević iz PK Subra.
“Podzemni svijet ne poznaje granice, pa je bitno ustanoviti areale ukupne rasprostranjenosti pojedinog oblika pećinskog života“, kaže gor Mareš, član ASOS-a (Alpinističko-speleološkog odsjeka Subre) koji je prošle sedmice , sa kolegama Dejanom i Ivom Verigo i Danilom Brajovićem boravio u Dubrovniku na manifestaciji Noć špiljskih životinja koju je organizovalo Hrvatsko biospeleološko društvo. “U takvim okolnostima logično je da je prekogranična saradnja potrebna, posebno kod nas na tromeđi, gdje postoje povezani podzemni sistemi, tako da se eventualno zagađenje iz jedne, lako prenosi u ostale države”, kaže Mareš.
On objašnjava da se nekada e vjerovalo da čovječija ribica živi samo u pećinama Slovenije, ali razvojem biospeleologije otkrivena su njena staništa u podzemnim sistemima sve do Popovog polja, nadomak Trebinja i praktično u neposrednoj blizini Crne Gore.
Biospeleologija je u svjetskim razmjerama u velikoj ekspanziji, budući da se intezivnim tempom otkrivaju novi, do sada nepoznati oblici života. Dovoljno je pomenuti špiljsku spužvu, jedinu do sada otkrivenu podzemnu slatkovodnu spužvu na svijetu, ograničenu samo na Liku i sjeverni Velebit.
Bonus video:
