Podaci kojima Ministarstvo održivog razvoja i turizma raspolaže dio su segmenata koji ukazuju na alarmantno stanje u državi kada je u pitanju upravljanje otpadom, ocijenjeno je iz Grin houma (Green Home).
Državna sekretarka u Ministarstvu, Daliborka Pejović, saopštila je ranije da se na sanitarnim deponijama odlaže 128.051 tona komunalnog otpada, što je 58,78 odsto od ukupno stvorenog. Na privremenim deponijama je odloženo 2,29 odsto, dok se na divljim odlaže 36 odsto otpada.
Koordinatorka projekta u Grin houmu, Jovana Janjšević, kazala je da se ti podaci odnose na komunalni otpad, navodeći da su zanemareni životinjski otpad, medicinski otpad iz domaćinstava, pepeo iz ložišta, građevinski otpad, koji, kako je rekla, vjerovatno prave najveću štetu za životnu sredinu.
„Treba napomenuti i da statistika sa kojom se izlazi u javnost, iako ukazuje na velike promašaje u oblasti upravljanja otpadom, postaje još alarmantnija kada se radi o regionima“, kazala je Janjušević agenciji MINA.
Prema njenim riječima, građani Crne Gore ne žive samo u Podgorici, već i van Glavnog grada, tako da je, kako smatra, bespotrebno navoditi zbirne procente za cijelu državu, „jer bi oni koji iskazuju stanje po regionu bili obeshrabrujući i krajnje alarmantni i to posebno u odnosu na sjever države“.
„Takođe ne treba fokus stavljati na količinu otpada koju odlažemo na sanitarne deponije jer nam ovakvi podaci ne idu u prilog već fokus treba biti usmjeren na stepen reciklaže, odnosno separatnog odvajanja otpada koji će naknadno biti otkupljen od strane firmi koje se bave reciklažom u pravom smilsu te riječi“, ocijenila je Janjušević.
Na pitanje smatra li da je koncept centralizacije upavljanja otpadom dobro rješenje za Crnu Goru, Janjušević je kazala da se sadašnji princip se nije pokazao dobrim.
„Naime obaveza upravljanja otpadom bila je u rukama lokalnih samouprava kojima vrlo često nije data finansijska pomoć da se na adekvatan način pozabave sa ovom problematikom, pa su tako akcije remedijacije divljih odlagališta pale na leđa civilnog sektora, dok su manje investicije u vidu potrebne infrastrukture obezbjeđivane kroz donacije“, navela je ona.
I sve to, dodala je Janjušević, u ne neznatnom obimu, „jer je za je za oblast upravljanja otpadom potrebna ujedinjena politika gdje ministarstvo donosi zakone koje lokalne uprave mogu sprovoditi“.
„Najbolji primjer nedostatka sluha resornog ministartsva predstavlja donošenje Zakona o upravljanju otpada i član zakona o privremenim deponijama“, smatra ona.
Janjušević je kazala da je po stupanju zakona na snagu bilo je jasno da se taj član ne može primjenjivati, odnosno da onih 40 odsto otpada koji se odlaže na neuređenim višedecenijskim opštinskim deponijama.
„Ne može smatrati privremenom deponijom i da nije moguće naplaćivati deset eura po toni odloženog otpada nakon isteka godine dana od tzv „privremenosti“ deponije“, objasnila je Janjušević.
Ona je poručila da centralizacijom očekuje jasnu stratešku opredjeljenost, pravilno postupanje po zakonskim rješenjima i obavezno obezbjeđenje finansijskih sredstava, „kako bismo konačno sa strateških planova prešli na konkretne akcije“.
Komentarišiću navode da će za ukupnu realizaciju državnog plana upravljanja otpadom biti potrebno 90 miliona eura, a da je je od 2008. do 2013. godine u toj oblasti realizovano 45,3 miliona eura, Janjušević je kazala da državni plan upravljanja otpadom predstavlja „rogobatni dokument, koji boluje od nedostatka suštinskog akcionog plana“.
„Isti ne sadrži odgovore na mnoga pitanja izvan domena komunalnog otpada, te neće na duge staze dati željena rješenja niti pomoć prilikom izrade lokalnih planova“, ocijenila je ona.
Janjušević smatra da postojeće stanje zahtjeva milionska ulaganja.
„Prevashodno za sanacije postojećih slobodno možemo reći katastrofalnih rješenja po životnu sredinu kao što su Vasove vode, potom sanaciju divljih odlagališta kojih ima 320, sanaciju višedecenijskih „privremenih deponija“, obezbjeđenje komunalne infrastrukture u rurarlnim područjima, poboljšanje one u urbanim sredinama“, precizirala je ona.
Janjušević je rekla da, tek kada ti problemi budu sanirani i postavi se kakav takav sistem prikupljanja i podlaganja otpada, može se, kako je navela, govoriti o reciklaži kao metodi smanjenja otpada na sanitarnim deponijama.
Ona smatra da će biti interesantno vidjeti kako Vlada odvaja desetine miliona eura samo za problematiku upravljanja otpada, imajući u vidu da, kako je navela, iz godine u godinu smanjuje budžet za sve neophodne karike u oblasti zaštite životne sredine, „svodeći ovu oblast na jednog činovnika u opštini bez finansijskih sredstava za realizaciju bilo kakvih pa bar i edukativnih aktivnosti“.
„Biće interesantno vidjeti kako Vlada odvaja desetine miliona eura samo za problematiku upravljanja otpada, imajući u vidu da ne ulaže u jačanje kapaciteta ovog sektora kako lokalne uprave tako i komunalnih preduzeća, ostavljajući iste bez adekvatne pratnje komunalne policije koja bi dosljedno sprovodila kaznenu politiku“, dodala je Janjušević.
Ona je kazala da očekuje da će se resorno ministarstvo po centralizaciji, ako do nje dođe, pozivati na međunarodne donacije.
„Posebno on iz fondova Evropske unije, koje sada koristi u malom obimu iako se već duže vrijeme skreće pažnja na propuštanja nekoliko desetina miliona eura u okvru različitih programa a baš u domenu oblasti upravljanja otpadom“, zaključila je Janjušević.
Bonus video:
