Crna Gora mora uraditi mnogo više u oblasti tretmana otpada i reciklaže, jer je sada prilično daleko od ciljeva EU i to će uticati na brzinu pregovora, ocijenio je predstavnik Delegacije EU u Podgorici Andre Lis.
On je na okruglom stolu "Crna Gora i reciklaža na putu ka EU", u sklopu tematske nedjelja o upravljanju otpadom, koji organizuje Delegacije EU, kazao da se oko 42 odsto otpada na nivou EU reciklira, i da je cilj da se dostigne nivo od 70 odsto do 2030. godine, a za neke vrste materijala i procenat veći od 80 ili 90 odsto.
"EU je zabranila odlaganja otpada koji se može reciklirati, kao što su papir, staklo, metal, plastika. Do pristupanja svaka nova država članica će morati ispoštovati iste ciljeve i principe u tom vremenskom okviru. Naravno, može postojati prelazni period, ali to su pravila koja važe za sve nove članice, pa i za Crnu Goru. Sadašnja situacija u Crnoj Gori kada je u pitanju upravnjanje otpadom je prilično daleko od ciljeva EU, i to može imati uticaj na brzinu pregovora“, rekao je Lis.
Direktorica Direktorata za životnu sredinu i klimatske promjene u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović kazala je da je upravljanje otadom jedna od najkompleksnijih i finansijski njazahtjevnijihu pregovaračkom procesu.
"Mi smo u našim zakonima propisali prilično visoke kriterijume, jer smo prepisali propise koje nalažu EU direktive. Obavezali smo da do 2020. godine 50 odsto papira, plastike, stakla bude ponovno reciklirano, kao i da 70 odsto građevinskog otpada bude ponovo upotrijebljeno. To su ambiciozni ciljevi, posebno ako s euzme u obzir da je u Crnoj Gori prošle godine reciklirano svega 2,5 odsto otpadnog materijala, dok je oko 58 odsto otpada završilo na sanitarnim deponijama", kazala je Vojinović.
Ona je kazala da je upravljanje otpadom zasnovano na principu decentralizacije, što znači da je izvorna nadležnost prepuštena opštinama.
"To nije baš funkcionisalo kako treba, naročito u opštinama na sjeveru, gdje je potrebno uvesti jedan mnogo strožiji sistem kontrole, češću i intenzivniju inspekcijsku kontrolu i izricanje kazni na licu mjesta", kazala je Vojinović.
Gojko Cimbaljević iz NVO “Luka Berane” ocijenio je da su podaci poražavajući, a da je još više poražavajući podatak da se sav ostali otpad odlaže na privremenim deponijama.
"Ta privremenost traje najduže na planeti. To se sve može srediti, ali do toga neće doći, jer za te poražavajuće podatke još niko nije odgovarao, već su odgovorni nagrađavani boljim pozicijama. Licemjerno je govoriti da treba kazniti sedamdesetogodišnjeg starca zato što baca smeće u rijeku. Već sada svi znamo da nećemo stići do planiranih 50 odsto i niko se ne brine”, kazao je Cimbaljević.
On je podsjetio da na Vasovim vodama još nema obećane sanacije, a da je još gora situacija u Rožajama, gdje se smeće baca u Ibar, i Mojkovcu gdje je deponija na samoj obali Tare.
Dugogodišnji direktor Direktora za otpad i komunalne poslove Siniša Stanković kazao je da ni on, kao ni građani, nije zadovoljan onim što je učinjeno za proteklu deceniju. On je naveo da se od 200.000 tona prikupljenih u prošloj godini oko 50 odsto pogodno za reciklažu.
Kao veliki problem, on je istakao da 98,8 odsto zaposlenih koji se bave problemom otpada radi u opštinskim komunalnim preduzećima, koje ne obavljaju svoj posao kako treba, i da mu nije jasno kako više od 2000 ljudi u svojim opštinama nisu mogli da organizuju selektivo prikupljanje otpada.
Predstavnik opštine Berane Rita Barjaktarović ocijenila je da nije tačno da su opštine najodgovornije, jer one same ne mogu da tiješe problem. Ona se založila za regionalni pristup uz pomoć države.
Bonus video:
