Nacrtom zakona o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom sistematski i dobro uređuje se ta materija, ali postoje nejasnoće koje su korak nazad u normativnom okviru za efikasnu brobu protiv kriminala i korupcije, smatraju u Centru za građanske slobode (CGS).
Nacrtom zakona o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom proširen je broj krivičnih djela, za koja će biti stalno oduzeta imovina, pa su obuhvaćena određena djela protiv imovine, platnog prometa i privrednog poslovanja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Izvršni direktor CGS-a, Sergej Sekulović, pohvalio je to što se Nacrtom proširuje lista krivičnih djela koja potpadaju pod primjenu tog instituta.
"Nacrtom Zakona o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom se na sistematičan način uređuje ova materija, odnosno u njemu se inkorporiraju relevantne odredbe Krivičnog zakonika, Zakonika o krivičnom postupku i Zakona o staranju privremeno i trajno oduzetoj imovini, što je pohvalno", rekao je Sekulović agenciji MINA. Sekulović je kazao da se dobro uočava i nužnost snaženja kapaciteta u vođenju finansijskih istraga.
"Ono što zbunjuje moglo bi se predočiti kroz pitanje - da li se Nacrtom zakona želi onemogućiti oduzimanje imovine čija se zakonitost porijekla ne može dokazati ukoliko njeno postojanje nije direktno vezano za krivično djelo koje je predmet postupka", rekao je Sekulović.
On je ukazao da je važećim članovima KZ-a, propisano da će se »imovinska korist oduzeti ukoliko je stečena u periodu prije i/ili poslije izvršenja krivičnog djela do pravosnažnosti presude, kada sud utvrdi da vremenski kontekst u kojem je stečena imovinska korist i druge okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju oduzimanje imovinske koristi«.
Prema njegovim riječima, »uvođenje nejasnih pojmova vremenski kontekst i druge okolnosti konkretnog slučaja«, bili su predmet javne debate i kritike u smislu efikasnosti primjene instituta proširenog oduzimanja imovinske koristi.
Sekulović je dodao da se Nacrtom Zakona predviđa da će imovina biti oduzeta ako je stečena u periodu prije i/ili poslije izvršenja krivičnog djela, kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena sticanja imovine, izvršenja krivičnog djela i drugih okolnosti konkretnog slučaja koji opravdavaju oduzimanje imovine.
"Uvođenjem vremenske povezanosti između sticanja imovine i izvršenja krivičnog djela (po osnovu kojeg se vodi krivični postupak), ovaj Nacrt zakona odbacuje suštinu postojanja instituta proširenog oduzimanja imovine stečene krivičnim djelom, koja se oduzima ako se od optuženog za neko konkretno krivično djelo, ne može dokazati zakonitost sticanja imovine do koje se došlo kroz finansijku istragu", ukazao je on.
To, dodao je Sekulović, ne mora rezultirati podizanjem optužnice u odnosu na taj dio, i pažnja se usmjerava samo na sveobuhvatno otkrivanje i oduzimanje imovine koja je stečena konkretnim krivičnim djelom.
"Ovakvo rješenje predstavljalo bi korak unazad u smislu stvaranja normativnog okvira za efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije", zaključio je Sekulović.
Bonus video:
