Iako iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR) tvrde da su uključili NVO sektor u proces promjene Zakona o vodama, sa druge strane to negiraju.
Koordinator programa “Grin Houma" Nataša Kovačević kaže da javni poziv nije bio upućen nevladinim organizacijama, što je ozbiljan propust.
"Resorno ministarstvo mora obezbijediti učešće javnosti na zakonom propisani način i formalno odabrati predstavnika civilnog sektora koji će učestvovati u radu radne grupe", kazala je Kovačević.
Ministarstvo je do kraja godine najavilo usvajanje novog zakona o vodama, što je prvi propis u toj oblasti od 2008. godine. Prije, ali ni poslije toga, nadležni nijesu riješili nesređenu situaciju sa gazdovanjem vodama, kojima se, po mišljenju mnogih, bavi previše institucija.
Konstatan problem predstavlja rad inspekcija i u više navrata se dešavalo da građani, ukoliko se desi incident na terenu, ne znaju kog inspektora da pozovu, zbog čega decenijama trpe životna sredina, ali i zdravlje građana.
"Pomiješane nadležnosti u inspekcijskim službama predstavljaju akutni i dugogodišnji problem, bilo da je riječ o mršavim kapacitetima ili pitanjima preklapanja ili odricanja nadležnosti. Tako su, prema našim informacijama, za pitanja vodnih tijela od državnog značaja angažovana samo dva vodoprivredna inspektora koji odbijaju da se bave se pojedinim pitanjima, npr. otpadom. S druge strane komunalna policija, koja je nadležna za rijeke od lokalnog značaja će se interesovati za pitanja otpada, pri čemu ih ne interesu je korito rijeka. Iz toga proističe da niko nije nadležan za korito rijeka koje su od lokalnog značaja", kazala je Kovačević.
Osim Ministarstva poljoprivrede, koje je zaduženo za cjelokupnu oblast, vodama se bave i Uprava za vode, ministarstva održivog razvoja i turizma, zdravlja i ekonomije, Hidrometeorološki zavod, Agencija za zaštitu životne sredine, lokalna komunalna preduzeća...
Pomoćnik ministra za sektor vodoprivrede Velizar Vojinović kazao je da je postojeći zakon djelimično usaglašen sa propisima EU i da je postojala potreba za njegovim izmjenama i dopunama, kako bi se nacionalno zakonodavstvo u ovoj oblasti usaglasilo sa EU legislativom.
"Predlog izmjena i dopuna Zakona je trenutno na pravnoj ekspertizi i očekujemo da bude upućen Vladi na usvajanje do kraja godine", kazao je Vojinović. On je izbjegao da komentariše primjedbe iz nevladinog sektora, ali i iz drugih vladinih resora, da od 2007. na tom planu ništa nije urađeno.
"Usaglašavanje sa evropskim zakonodavstvom otpočeli smo krajem 2012. Formirana je posebna komisija koja je radila na izmjenama i dopunama Zakona. Tokom izrade dokumenta bile su uključene sve relevantne institucije, kao i nevladin sektor. Među tim organizacijama bila je i NVO 'Grin Houm' ", kazao je Vojinović.
Zakon je krovni dokument kojim će se regulisati ključna pitanja za očuvanje kvaliteta i dobrog ekološkog statusa voda, način integralnog upravljanja vodnim slivovima, uslovima i načinom obavljanja vodne djelatnosti i da zbog toga transparentnost, objektivnost i nepristrasnost, kao i učešće svih zaiteresovanih strana predstavlja preduslov.
Najzagađenije su Vezišnica i Ćehotina
Vojinović je kazao da rezultati ispitivanja kvaliteta voda pokazuju da su, kao i prethodnih godina, najzagađeniji vodotoci bili Vezišnica i Ćehotina na području Pljevalja, Ibar kod Baca i Morača na području ispod uliva voda gradskog kolektora Podgorice.
"Kvalitet vode u ispitivanim vodotocima u ovoj godini bolji je nego u prošloj, što se može tumačiti povoljnijim meteorološkim uslovima i manjim pritiskom ljudskog faktora. Umjereniju zagađenost imaju vode Crnojevića rijeke, Grnčara i donji tok Cijevne, dobar status kvaliteta imali su Lim i Tara, veoma dobar Zeta i Bojana, a najbolji, može se reći odličan kvalitet Piva i Kutska rijeka. Rezultati mjerenja ukazuju na veliku osjetljivost ovih vodenih sistema, prije svega u režimu malovodnostr, kazao je Vojinović.
Fali novac za informacioni sistem
Vojinović je kazao da je predviđeno da se uradi i klasifikovanje voda, da se vrši praćenje i unapređenje vodnog režima, planira razvoj vodne infrastrukture i uspostavi vodni informacioni sistem (VIS), što je jedan od zahtjeva EU. "Za sada je napravljen prvi korak ka uspostavljanju VIS. Donijeta je Uredba o sadržaju i načinu vođenja vodnog informacionog sistema. Zakonom je definisano da VIS uspostavlja i vodi Uprava za vode, a podaci iz ovog sistema su javni. S obzirom da je uspostavljanje vodnog informacionog sistema i planova upravljanja vodama ogroman posao koji iziskuje velika finansijska sredstva, u toku su aktivnosti u pronalaženju sredstava za njihovu izradu", kazao Vojinović.
Galerija
Bonus video:
