Ugovor sa Svjetskom bankom (SB) o kreditu za sanaciju ekoloških crnih tačaka i izgradnju postrojenja za tretiranje opasnog otpada, vrijedan 50 miliona eura, potpisan je nedavno, a prvi tenderi biće raspisani za tri mjeseca. Novac bi bio namijenjen za sanaciju četiri crne tačke KAP-a, Brodogradilišta u Bijeloj, Termoelektrane i rudnika Šuplja stijena kod Pljevalja. U Ministarstvu održivog razvoja i turizma smatraju da za sada nije sporna nijedna tačka ugovora, osim one o lokaciji za skladištenje i tretman opasnog otpada, za koji SB preporučuje da bude u blizini KAP-a, što je već izazvalo negativnu reakciju javnosti. "U KAP-u se radi o deponiji čvrstog otpada, ali ne i o bazenima crvenog mulja, jer ih je uzeo privatnik”, kazala je “Vijestima” direktorica Direktorata za životnu sredinu i klimatske promjene Ivana Vojinović. Ugovorom je predviđen kredit na 27 godina, sa grejs periodom od pet. Vlada je 31. jula usvojila projekat „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje". Smjernice SB su da nema podrške privatnom sektoru i to je razlog zbog čega je deponija Željezare ispala iz prethodnog plana podrške za sanaciju.
Vojinović je pojasnila da je predviđen i izvoz griza (vrsta otpada) iz Brodogradilišta. “Trenutno se tamo nalazi 60.000 tona grita, koji je na bezbjedan način spakovan u džambo vreće. U Pljevljima se planira konačna sanacija deponije pepela i šljake Maljevac. Do sada smo periodično podizali stepenice deponije, koje su davno prešle dozvoljeni nivo, ali drugog rješenaj nismo imali, pojasnila je Vojinović. Ona je kazala da je, takođe u Pljevljima, predviđena sanacija jalovišta rudnika Šuplja stijena u Gradcu. Vojinović je istakla da je studijom SB, nakon detaljnih analiza, preporučeno da bi KAP bio optimalna lokacija za nacionalno postrojenje za tretman opasnog otpada.Opasni otpad u KAP-u ne znači i novo zagađenje Zete Vojinović smatra da su negativni komentari povodom najava da bi se postrojenje za tretman opasnog otpada gradilo u blizini KAP-a * uslijedili zbog toga što bi se ono nalazilo u Zetskoj ravnici. “To postrojenje koje bi moralo da bude po najstrožim ekološkim standardima ipak kod lokalnog stanovništva stvara otpor zbog bazena crvenog mulja i opasnog otpada. Ljudi ne shvataju da je u njihovom interesu da se izgradi infrastruktura koja će otet ih zaštiti, i još imaju predstavu da su to i dalje neka neuređena odlagališta, smetlišta. SB je neka vrsta garancije i oni će pratiti primjenu ugovora koji je vrlo strog..", kazala je Vojinović.
Bonus video:
