Možda niste znali, ali u Crnoj Gori i delfini imaju svoja imena, a odnedavno svako ko želi može i da ih usvoji, pod uslovom da ih ostavi u njihovom prirodnom staništu. “Usvajanje” košta 20 eura godišnje, a taj novac ide u fond za podršku međunarodnom projektu istraživanja morskih sisara.
Prvi usvojitelj je “barski Njemac”, poznati aktivista za zaštitu životne sredine Mišael Bader.
Delfine u crnogorskom akvatorijumu već treću godinu prati i izučava ogranak turske Asocijacije za istraživanje morskih sisara (DMAD), preko čijeg je projekta “Montenegro Dolphin Reserarch” Bader i došao do sertifikata o “usvajanju” delfina Kinga, koji je ponosno uramio i postavio na zid svog stana.
Predana grupa volontera DMAD-a sa svih strana svijeta smještena u barskom naselju Ilino, delfine prati sa kopna i na moru i, prema riječima naučnog direktora te NVO dr Ajlin Akajabas, već je formirala značajnu bazu podataka o delfinima kojih je sedamnaest identifikovanih “i imenovanih” u priobalju od Ulcinja do Kotora.
“Ono što pokušavamo da utvrdimo je šta se dešava u morskom eko-sistemu Crne Gore, a u fokusu su nam delfini koji su ovdje top predatori, neka vrsta morske policije, zaštitnici prirode i mora. Kroz upoznavanje onoga šta se dešava sa delfinima vidjećemo i šta se dešava sa ribom, koja su to područja koja moraju biti zaštićena, da li je more zdravo ili ne... Sve te informacije dobijamo posmatrajući delfine, a pored toga oni su toliko ljupki, i uživanje je biti u njihovom društvu”, priča za “Vijesti” Akajabas, koja je doktorirala biologiju mora.
Akajabas i Basmaka sa BaderomOvaj DMAD projekat je prema njenim riječlima registrovan, i sada je u planu njegovo proširenje na drugu fazu. U timu su volonteri iz Turske, Engleske, Holndije, Argentine, Njemačke, Kanade, Australije, SAD, koji se rotiraju, a osnovna “ćelija” tima je u istom sastavu više od godinu dana.
“Imamo intenzivan program rada, non-stop, tri puta sedmično pratimo delfine sa pozicija na kopnu, jednom sedmično ih obilazimo čamcem. Koristimo posebnu optičku opremu za njihovo posmatranje, praćenje i fotografisanje. Svaki od delfina koje pratimo ima svoje ime, oni su za nas ‘individue’” kaže Akajabas. Mladi naučni istraživači delfine prepoznaju i razaznaju po njihovim leđnim perajima jer, kako kaže ona, svako ima posebne “ožiljke”. Na osnovu toga i vode evidenciju koliko se koji od njih zadržava na kom mjestru.
Boka Kotorska je, svakako, njihovo omiljeno mjesto.
“U našem registru je sada 17 ‘individualaca’, oduševljava nas kada ih vidimo sa mladuncima, što je vrlo bitno”, kaže Akabajas.
Melisa Basmaka, koja je u timu zadužena za komunikaciju, ističe da je “usvajanje” delfina jedinstveni model podrške ovakvim istraživanjima, a ujedno i veoma efikasan način podizanja svijesti javnosti da ova divna bića žive odmah tu pored nas, u moru.
“Vidjeli smo ih prije neki dan baš ispred ulaza u barsku marinu. reba da shvatite koliko su oni važni za vaše more”, naglašava Basmaka.
Mišael Bader je za sada jedini u Crnoj Gori usvojio delfina, a aktivisti DMAD se nadaju da će i drugi slijediti njegov primjer.
Baderov sertifikat o usvajanju“Dugo već znam ove aktiviste jer i sam rado učestvujem u svim aktivnostima koje su u vezi sa očuvanjem životne sredine. Dva puta smo išli zajedno čamcem da pratimo i slikamo delfine, i kad sam vidio da postoji ovakva mogućnost da ih podržim, odmah sam krenuo u akciju, i pretplatio se na pet godina. Još kad sam vidio da se jedan od njih zove Kralj, nije bilo druge, nego da ga odmah usvojim”, kazao je Bader.
Crna Gora zlatni rudnik za istraživače
Crna Gora je predivna, kažu Ajlin i Melisa, a za njih kao istraživače “pravi je zlatni rudnik”.
“Istraživanja u ovim oblastima su bila sporadična, s vremena na vrijeme, i zato mi pravimo baze podataka koje želimo da podijelimo sa crnogorskim resornim državnim institucijama, da popunimo evidentne praznine u ovim oblastima, kako bi im ovi podaci poslužili za neophodne zaštite određenih područja i vrsta. Ono što je dobro za Crnu Goru je ozbiljnost kojom pristupaju ovim aspektima u Agenciji za zaštitu životne sredine, oni zaista žele da prate protokole, da zaštite. Naš posao je da prikupimo podatke i da im ih predamo. Ali, treba nam zaista i Crnogoraca u timu”, poručila je Melisa.
Bonus video:
