Nepostojanje adekvatnih kolektivnih ugovora u medijima, kojima se preciziraju prava zaposlenih, glavni je problem, a sindikalno organizovanje je način za prevazilaženje tog problema, saopšteno je danas na konferenciji Radna prava novinara i medijskih radnika.
Direktorka Evropske federacije novinara (EFJ), Renata Šreder, rekla je da je posjetila države regiona i ocijenila da je novinarstvo u kritičnoj situaciji.
"Mislim da su u posebno u lošoj situaciji mediji u istočnoj Evropi. Vlasnici medija eksploatišu novinare, najčešće one koji su honororano angažovani ili koji nemaju ugovor, a često članovi sindikata su predmet uznemiravanja, a faktor straha je najveći problem", kazala je ona.
Šreder smatra da je jedini odgovor, iz perspektive EFJ, kolektivno organizovanje i djelovanje, a gdje je moguće uz pomoć pravnog okuženja, kao i postojanje socijalnog dijaloga.
Ona je kazala da je na seminarima koje je to udruženje organizovalo, zaključeno da da je potrebno stvaranje dvostepene uredničke, radne snage, kroz pojedinačne ugovore-ugovore sa frilenserima i potojanje razlike između zaposlenih i frilensera.
"Pokušaj poslodavaca da koriste ekonomsku krizu, kao paravan za napade na postojeće kolektivne ugovore i radnička prava, sve više postaje realnost. Takođe postoji uporna razlika u nadokanadama u odnosu na pol, različito se plaća ženama i muškarcima", rekla je Šreder.
Prema njenim riječima, bitno je precizirati šta kolektivni ugovori uključuju, navodeći da se tu nalazi radno vrijeme, praznici, jednakost, pravo na štrajk, prava novinara u slučaju prodaje i promjena u izdavačkoj kući, socijalno osiguranje, aranžmane na dužnosti u kriznim regionima, obuku i usavršavanje, penzijsko planiranje i prestanak radnog odnosa.
Komentarišući pravo na štrajk, Šreder je rekla da se sve više koristi to pravo, posebno u zapadnoj Evropi.
Ona je kazala da su članice EFJ shvatile da je sve teže organziovati štrajk zbog sve većeg broja frilensera.
Predsjednica Sindikata medija Crne Gore, Marijana Camović, kazala je da je za crnogorske medije poražavajuće što je mnogo intereanstnije međusobno obračunavanje.
"Djelimično je interesantna priča o medijskim nasrtajima i napad na medijske radnike, a obje te teme su interesantnije od iznošenja u javnost načina na koji sami ti mediji tretiraju svoje zaposlene, bio on dobar ili loš, a dobrih primjera je nažalost malo", navela je ona.
Prema njenim riječima, to je razumljivo jer se za političku priču i fizičke nasrtaje može, kako je navela, kriviti neko drugi, »a odgovornost za uslove u kojima rade ljudi koje oni zapošljavaju je isključivo na poslodavcima«.
"Treba da nađemo način da ne poklanjamo svoj rad i da se prestane sa kašnjenjem zarada i neuplaćivanja doprinosa, kako se više ne bi ponovila televizija IN čiji su zaposleni oštećeni iako imaju sudske presude u svoju korist, ali nemaju od čega da naplate to potreživanje", navela je Camović.
Predstavnik Sindikata novinara Srbije, Dejan Gligorijević, rekao je da problem u toj državi predstavlja veliki broj medija. »Mi imamo preko hiljadu medija, za ekonomsku situaciju i broj stanovinika, to nije održiv broj«, kazao je on.
Prema njegovim riječima, gašenje, zatvararanje, gubitak posla u medijima je nešto što je van kontrole i što je problem.
"Ne postoje jasna pravila, ne postoje rokovi u kojima se ljudima najavljuje da treba da ostanu bez posla, nego se to radi na surov način", kazao je Gligorijević.
Za drugi problem je, kako je ocijenio, zadužena Evropska komisija koja je u Izvještaju o napretku zaa Srbiju navela pohvalu i kritiku.
"Pohvala je da je dobro što je Srbija usvojila set medijskih zakona, a kritika je da postoji sumnja da se vrši pritisak na slobodu medija", naveo je Gligorijević.
Predstavnica Sindikata novinara Hrvatske, Gabrijela Galić, kazala je da je najbitnije za novinare sindikalno organizovanje, navodeći da je to jedini način na koji mogu zaštiti sebe.
"Bez poštovanja socijalnih prava ne možemo govoriti o slobodi medija, niti možemo govoriti o nekoj razigranoj sceni", navela je ona.
Govoreći o situacij u Hrvatskoj, Galić je kazala da je kriza medijsku scenu poprilično poharala, navodeći da nema više značajnog marketinskog kolača, koji je donosio vlasnicima medija profit.
"Kriza, kao i bolja vremena, koja su bila prije krize, jednako se koriste za to da se narušavaju prava novinara, da se radi u različitim neformalnim oblicima rada. To nije specifičnost Hrvatske, to je prisutno i u drugim državama", rekla je ona.
Generalna sekretarka Unije poslodavaca Crne Gore, Suzana Radulović, kazala je da se položaj zaposlenih u medijima ne može posmatrati izolovano od položaja poslodavaca.
"Za položaj zaposlenih u medijima jako je važan granski kolektivni ugovor. Na snazi je jedan koji je zastario, koji je godinama na snazi, i koji treba mijenjati", rekla je ona.
Bonus video:
