Skupština je danas završila raspravu o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o turističkim organizacijama, kojim se, prema riječima predstavnika Vlade, kvalitetnije uređuje oblast turizma u Crnoj Gori, uvode novine i jasnije definišu određena rješenja.
Ministar održivog razvoja i turizma, Branimir Gvozdenović, objasnio je da se predloženim izmjenama i dopunama pojednostavljuje način osnivanja turističkih organizacija, definišu kriterijumi za bolju kategorizaciju turističkih mjesta i uvode nove tehnologije koje bi trebalo da doprinesu poboljšanju kada je riječ o prijavi boravišta turista.
„Dosadašnji tradicionalni način prijave boravišta turista nije dao adekvatne rezulatet. Izmjenama i dopunama se predviđa elektronska prijava, što bi trebalo da poboljša evidencija i poveća prihode“, rekao je Gvozdenović na sjednici Skupštine.
Predloženim izmjenama i dopunama se predviđa i uvođenje centralnog registra, kako bi se pratio rad turističkih organizacija, i definišu kriterijumi za jednostavniju i lakšu kategorizaciju turističkih mjesta.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Milan Knežević, smatra da je u Crnoj Gori neophodno promijeniti koncept i strategiju razvoja turizma i fokusirati na tržišta koja tome mogu doprinijeti.
On je kazao da turizam u Crnoj Gori nije razvojna strateška grana, već sektor u pokušaju.
„Izgleda da do sada nijesmo imali svijst o tome da je turizam razvojna grana i da treba čuvati životnu sredinu, već da smo to morali urediti ovim izmjenama i dopunama", naveo je Knežević.
On je predložio resornom Ministarstvu da po ugledu na Ukrajinu, gdje se organizuju trurističke posjete Černobilju, organizuju turističke ponude u okviru kojih bi turistima bila omogućena posjeta Kombinatu aluminijuma, mojkovačkog jalovišta, Pljevalja i svih crnih ekoloških tačaka u Crnoj Gori, kako bi se vidjelo na koji način je razvijan turizam, kao strateška grana i kako se odnosilo prema zaštiti životne sredine.
Knežević je upozorio da je Crna Gora ove godine izgubila najznačajnije turističko tržište – Rusiju, s obzirom na to da je broj turista iz te zemlje prepolovljen.
„Jasno je da će, ukoliko ne promijenimo strategiju prema ključnim partnerima kakvi su Rusija i Srbija, doći do rasula“, poručio je Knežević.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Obrad Gojković, smatra da bi država trebalo da vodi drugačiju politiku ukoliko turizam vidi kao stratešku granu.
„Budžetom je za Nacionalnu turističku organizaciju (NTO) opredijeljeno 1,1 milion eura, a za sektor turizma u okviru Ministarstva 1,3 miliona eura. Ako je turizam strateška grana, ta sredstva bi morala biti veća“, smatra Gojković.
On je dodao da Crna Gora ima i problem statistike, prema kojoj je ove godine ostvareno 800 miliona eura prometa, dok je situacija na terenu sasvim drugačija.
„Imamo statističko povećanje koje se ne slaže sa slikom na terenu. Ambijent je loš i ne pruža uslove za ekspanziju turizma“, ocijenio je Gojković.
On smatra da bi trebalo razmotriti mogućnost prelaska nacionalne aviokompanije, Montenegro Airlinesa, u niskobudžetnu, kako bi se ostvarila određena korist.
Gojković je komenatrisao privatizaciju Instituta „Simo Milošević“ gdje se, kako je kazao, ponavlja priča sa Vektra Bokom i sličnim kompanijama u Herceg Novom, jer postoje glasine da će ga privatizovati „ljudi bliski premijeru“.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Goran Tuponja, imao je zamjerku na zakonsku odredbu u vezi sa izdvajanjem dijela članskog doprinosa za finansiranje niskotarifnih aviokompanija i čarter letova.
On je kazao da je zakonom bilo predviđeno da se 40 odsto članskog doprinosa izdvaja za finansiranje programa NTO, od čega 20 odsto za niskotarifne aviokompanije, dok je izmjenom definisano da se taj dio izdvaja za promovisanje i povećanje dostupnosti Crne Gore.
„Takva formulacija može široko da se tumači, pa se tako od tog iznosa može finansirati autoput ili vaš boravak na nekom sajmu turizma. Ova odredba je bila eksplicitna, a sada to nije“, rekao je Tuponja.
On je dodao da je predloženim izmjenama i dopunama ukinuta mogućnosta da lokalne turističke organizacije mogu ostvariti prihode posredovanjem u prodaji izleta i paket aranžmana turističkih agencija.
Poslanik Liberalne partije, Andrija Popović, naveo je da su predložene izmjene i dopune korektno urađene uz određene primjedbe.
„Smatramo da praćenje i evidencija turističkog prometa u primarnim i komplementarnim ugostiteljskim objektima za pružanje usluge smještaja i pripremanja i usluživanja hrane i pića na teritoriji opštine, kao i u plovnim objektima nautičkog turizma, treba da rade inspekcijske službe. Nametanje te obaveze turističkim organizacijama, bez mogućnosti kažnjavanja, nema smisla“, rekao je Popović.
On je dodao da će uložiti amandman na član Zakona kojim je definisano da trogodišnji prosjek ostvarenog broja noćenja u turističkom mjestu bude kvalitativni kriterijum za kvalifikaciju turističkih mjesta.
„To nije dobro, jer se u neravnopravan položaj dovode ta mjesta“, kazao je Popović.
On je saopštio da će se treći amandman odnositi na promjene u raspodjeli novca od boravišne takse, odnosno članskog doprinosa, između NTO i lokalnih turističkih organizacija.
„Na taj način se centralizuje taj dio prihoda, zbog čega ćemo tražiti brisanje tog člana“, naveo je Popović.
Poslanik DPS-a, Branko Čavor, poručio je da je cilj zakona da se unaprijedi rad turističkih organizacija i uvedu neke novine.
„Značajno je to što se zakonom štiti kulturna baština, a predviđa se i kategorizaciju turističkih centara“, rekao je Čavor.
Poslanik DPS-a, Željko Aprcović, saopštio je da se o privatizaciji Instituta „Simo Milošević“ ne može razgovarati na nivou glasina i gradskih priča.
„Postoje tenderska komisija i druga nadležna tijela koja će kontrolisati tender. Važno je da se Institut vrati na nivo na kom je bio, jer je to ključno za razvoj zdravstvenog turizma“, rekao je Aprcović.
Gvozdenović smatra da je za Crnu Goru ključno podsticanje pred i post sezone, naročito problema dostupnosti u tom periodu.
„To treba raditi kroz jaču promociju u zemljama koje mogu biti značajna emitivna tržišta, kao što je centralna Evropa“, saopštio je Gvozdenović.
On je dodao da bi trebalo poboljšati servise na aerodromima, za šta su urađeni master planovi do 2030. godine.
„U oba aerodroma je potrebno uložiti negdje oko 150 miliona eura, a ta sredstva neće biti obezbijeđena preko članskog doprinosa i ovakvih zakonskih rješenja“, precizirao je Gvozdenović.
On je saopštio da pokazatelji ukazuju da je Crna Gora ove godine imala blagi rast u oblasti turizma, odnosno porast turista iz zemalja za koje se tvrdi da su dolasci smanjeni.
„Očekivali smo da sezona bude bolja, ali ona je bila kvalitetna. Idemo dobrim putem i Crna Gora je u vrhu zemalja koje se u ovom segmentu proglašavaju najbrže rastućim“, poručio je Knežević.
On je dodao i da Vlada radi na saniranju određenih ekoloških problemi koji već duže vrijeme postoje u Crnoj Gori.
„Fabrike su osnovane prije 40 godina. Vlada je radila na tome, i sa Svjetskom bankom, kako bi se sanirali ti problemi“, naveo je Gvozdenović.
Bonus video:
