U Crnoj Gori ove godine biće više osnovaca, srednjoškolaca i studenata romske populacije nego prošle, saopštili su iz Ministarstva prosvjete, a u nevladinoj organizaciji Mladi Romi smatraju da i dalje postoje prepreke kada je u pitanju obrazovanje te populacije.
Izvršni direktor nevladine organizacije (NVO) Mladi Romi, Samir Jaha je, u izjavi za PR Centar, rekao da su istraživanja i razgovori sa roditeljima i predstavnicima škola, pokazali da, kada je riječ o obrazovanju romske djece, prepreka iz godine u godinu ima manje, ali da i dalje postoje.
„Te prepreke su uglavnom zbog lošeg materijanog stanja roditelja, ako pitate njih. Kada je riječ o institucijama, tu donekle imamo percepciju da postoji nedovoljan nivo zainteresovanosti sa jedne strane, a sa druge strane, svijesti o važnosti obrazovanja. U svakom slučaju, mišljenja sam da se to vremenom, polako mijenja“, kazao je Jaha.
On je rekao da država sprovodi afirmativne akcije kroz, kako je pojasnio, obezbjeđivanje udžbenika, školskog pribora za djecu od prvog do devetog razreda.
„Ono što nama, kao nevladinim organizacijama preostaje, jeste da, nakon što je počela školska godina, provjerimo kakvo je stanje na terenu, da li su sva djeca dobila udžbenike i ono što je predvđeno programima i akcijama Ministarstva prosvjete“, kazao je Jaha.
On je rekao da je cilj te NVO da postoji što više ljudi iz romske zajednice na fakultetima i „to je nešto za šta se istinski zalažemo“.
„U tom smislu, kada govorimo o mjerama koje su predviđene za srednjoškolce, a to je dodjela stipendija, po našim saznanjima, one su dodjeljene samo za prvo polugodište, dok za drugo i dalje nisu. Nadam se da će, u toku septembra to pitanje biti regulisano. Isto važi i za studente. Prema informacijama, kojima mi raspolažemo, oni nisu dobili stipendije za drugo polugodište“, istakao je Jaha.
Prepreke na koje nailaze romska djeca i njihove porodice razlikuju se od opštine do opštine i kako je kazao, zavise od broja djece.
„Najveći broj romske djece je u Podgorici, zatim u Beranama, Nikšiću, a poslije i u primorskim opštinama. Problemi su različiti i prepreke su različite. U nekim opštinama se više fokusiramo na kvalitet obrazovanja, jer redovnost i kvantitet djece nije problem i ne predstavlja problem, dok u određenim opštinama, prioritet se stavlja na redovnost i na kvantitet djece“, objasnio je Jaha.
On je rekao da je primjetno da, tamo gdje ima romskih nevladinih organizacija, postoji veći broj romske djece u školama i da je njihov uspjeh bolji.
„Tamo gdje nema razvijenog civilnog sektora, rezultati su manji. Ono na čemu želimo da radimo jeste da ti rezultati budu ujednačeni, odnosno da sva djeca ostvaruju dobre rezultate u osnovnoj školi i upisuju srednju, a potom i fakultete“, pojasnio je Jaha.
Prema njegovim riječima, postoji indirektna diskriminacija, o kojoj se malo govori.
„Pitanje je kako se ta djeca osjećaju u školi, kakva je atmosfera. To takođe treba ispitati i i to je nešto o čemu želimo otvoreno da razgovaramo sa svim direktorima škola na konferenciji, koju planiramo da organizujemo do kraja mjeseca“, kazao je Jaha.
On smatra da je veoma važno da postoje medijatori, odnosno saradnici u nastavi i da tu aktivnost država redovno finansira.
„Očekujem da će ove godine biti rezultata u tom smislu, posebno ako uzmemu u obzir da je Ministarstvo prosvjete u toku avgusta, već organizovalo Javni poziv za medijatore. Ta obuka traje“, kazao je Jaha.
Kao saradnici u nastavi, kako smatra, treba da budu uključeni ljudi iz romske zajednice.
„Po mojim saznanjima imamo ljude koji nisu iz romske zajednice, a koji su se prijavili za obuku, što je dobro, ali je sa aspekta održivosti izuzetno važno da, budu uključeni, upravo ljudi iz romske zajednice. U tom smislu, ćemo zatražiti od Ministarstva prosvjete da učestvujemo u izradi kriterijuma za odabir potencijalnih saradnika u nastavi. Vrlo je važno da se odaberu ljudi koji govore romski i albanski jezik, jer je jedan od problema i jezička barijera“, rekao je Jaha.
Direktor Direktorata za obrazovanje pripadnika manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica u Ministartsvu prosvjete, Maraš Dukaj, kazao je da se ne može precizno reći koliko je romske i egipćanske djece ove školske godine upisano u vrtiće, osnovne, srednje škole i na fakultete, zbog toga što se, kako je rekao, upis nastavlja.
„Možemo da tvrdimo da svake godine imamo sve više romske djece koja se upisuju, kada je riječ o predškolskom, osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju. Prošle godine, bilo je 190 romske djece u predškolskom obrazovanju. Što se tiče osnovnih škola bilo je 1.854, a u srednjim školama 142 učenika. Imamo ukupno 27 studenata“, rekao je Dukaj u izjavi za PR Centar.
On je rekao da će ove, biti više osnovaca, srednjoškolaca i studenata romske populacije nego prošle godine.
Dukaj je istakao da je Vlada sve aktivnosti, koje se tiču obrazovanja i integrisanja Roma, planirala Strategijom 2016-2020. godine.
„Svake godine radi se detaljan Akcioni plan, u kojem se u svim periodima predviđaju važne aktivnosti, koje se odnose na obrazovanje Roma. Sa zadovoljstvom možemo reći da od svih oblasti, koje Strategija pokriva, mi imamo najbolje rezultate“, kazao je Dukaj.
Kada je riječ o predškolskom obrazovanju, Ministarstvo prosvjete, kako je rekao, svake godine u saradnji sa relevantnim institucijama radi kampanju, a u devet najvećih crnogorskih gradova postoje pripremni vrtići.
„Zavod za školstvo sprovodi obuku za vaspitače i finansijski podržava devet medijatora za vrijeme trajanja ovog programa. Takođe, razvijen je program za četvoromjesečno trajanje pripremnog vrtića. Do sada je to bio dvomjesečni period. U okviru ovih aktivnosti, obučeno je preko 23 nastavnika“, objasnio je Dukaj.
On je rekao da se svake godine radi kampanja u svim gradovima, gdje žive romska djeca u cilju njihovog upisivanja u osnovne škole.
„Dijelimo brošure za tu djecu i njihovu familiju i na taj način ih obavještavamo o značaju obrazovanja. Do sada smo u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, obezbijedili sve udžbenike za romsku djecu od prvog do devetog razreda. Obezbjeđujemo i besplatan prevoz za svu romsku djecu, koja pohađaju osnovne škole u Podgorici. To ćemo nastaviti za Nikšić i za Berane“, kazao je Dukaj.
Redovno se kako je kazao, organizuju ljetovanja i zimovanja za učenike RE populacije.
Dukaj je dodao da se formiraju timovi za prevenciju napuštanja školovanja, sa naglaskom, kako je rekao, na djevojčice.
„Ti timovi postoje u opštinama Nikšić, Podgorica i Berane. Takođe, izrađen je Priručnik Upravljanje slučaja u službi sprečavanja napuštanja i odbijanja školovanja. Urađen je i protokol o postupanju i prevenciji ranog napuštanja školovanja“, naveo je Dukaj.
Planirano je, kako je rekao, da se za ovu školsku godinu, iz budžeta Ministarstva prosvjete finansira 20 medijatora u socijalnoj inkluziji za rad u školama, koji su do sada, kako je pojasnio, finansirani projektima.
Dukaj je rekao da se u srednjim školama isplaćuju stipendije za romsku i egipćansku djecu u iznosu od 60 eura mjesečno.
„To je činjeno u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava. Ubuduće će to raditi Ministarstvo prosvjete“, rekao je Dukaj.
U cilju ostvarivanja boljeg kontakta između učenika i nastavnika, kako je kazao, uspostavljena je mreža mentora u svim srednjim školama, a koja podrazumijava, kako je rekao, da jedan ili više nastavnika budu zaduženi da prate grupu učenika romske i egipćanske zajednice i brinu, kako je dodao, o redovnosti i uspjehu pohađanja nastave.
Studenti RE populacije, kako je rekao, dobijaju stipendije u iznosu od 150 eura.
„Zakonom o visokom obrazovanju predviđeno je besplatno školovanje za studente RE populacije, koji su na prvoj godini studija. Do sada smo i druge, a ne samo studente prve godine oslobađali plaćanja školarine“, rekao je Dukaj.
Bonus video:
