Podgoričanin G.P, koji se u Kliničkom centru (KCCG) liječio o hemoragijske ili mišje groznice, preminuo je u četvrtak nakon komplikacija izazvanih tom bolešću, potvrđeno je “Vijestima” iz Kliničkog centra.
Načelnica Odjeljenja za nefrologiju sa hemodijalizom prof. dr Marina Ratković kazala je da je kod pacijenta došlo do brzog razvoja velikog broja komplikacija koje su zahvatile vitalne organe.
“Zbog toga je pacijent sa Klinike za infektivne bolesti bio premješten na dalje liječenje i njegu u Intezivnu metaboličku jedinicu, a potom u Centralnu intezivnu jedinicu. Zbog ozbiljnosti stanja u kojem se pacijent nalazio odmah je sazvan konzilijum u kojem je učestvovalo 20 ljekara iz Kliničkog centra različitih specijalnosti koji su sagledali u kompletu pacijenta, njegovo kliničko stanje i donijeli odluku o daljim modalitetima liječenja. Nažalost, kod pacijenta je došlo do razvoja velikih i veoma ozbiljnih komplikacija koje su ga vitalno ugrozile i zbog čega je i pored intezivnog liječenja i tretmana došlo do smrtnog ishoda”, kazala je Ratković.
Ona je objasnila da je upravo zbog mogućeg brzog razvoja komplikacija bitno rano prepoznavanje bolesti i preduzimanje odgovarajućih dijagnostičkih i terapijskih mjera.
Ratković je kazala da je smrtnost od hemoragijske groznice i dalje 13 odsto, što nije zanemarljivo. Iz Instituta za javno zdravlje su saopštili da su od početka godine do juče dobili 27 prijava mišje groznice i jedan smrtni ishod.
Pet oboljenja je zabilježeno u Beranama, po četiri u Bijelom Polju, Plužinama i Kolažinu, po dva u Šavniku, Mojkovcu, Plavu i Nikšiću i po jedan u Podgorici i Rožajama.
Epidemiolozi objašnjavaju da bolest počinje nekoliko dana do dva mjeseca nakon zaraze (najčešće nakon 2-4 nedjelje).
"Nastaje naglo, pojavom visoke tjelesne temperature, glavobolje, bolovima u slabinama, mišićima i zglobovima, malaksalošću, gubitkom apetita, bolovima u trbuhu, povraćanjem i prolivom. Rani znaci oboljenja su takođe difuzno crvenilo lica i vrata, crvenilo očiju, omaglice i duple slike. Javlja se oštećenje funkcije bubrega sa oslabljenim mokrenjem i krvarenje”, ukazuju stručnjaci.
Osoba se može zaraziti udisanjem prašine koja sadrži sasušene izlučevine zaraženih glodara, zatim preko vode, hrane, ruku kontaminiranih svježim izlučevinama koje sadrže virus ili direktno prilikom hvatanja i ubijanja ovih životinja.
“Bolest se ne prenosi sa čovjeka na čovjeka", saopštili su iz Instituta.
Ratković je kazala da je u toku ove godine u Kliničkom centru CG mišja groznica dijagnostifikovana i potvređena kod pet pacijenata. Trenutno se jedan pacijenti liječi na Klinici na infektivne bolesti. “Samo kod jednog pacijenta je postojala potreba za akutnim liječenjem hemodijalizom. Kod ostalih pacijenata bubrežna funkcija nije bila narušena do te mjere da se u liječenju morala primjenjivati hemodijaliza”, kazala je ona.
Bolnice na sjeveru imaju sve uslove za liječenje
Marina Ratković je napomenula da bolnice na sjeveru države imaju uslove za liječenje od mišje groznice, ali da se često dešava da pacijenti ipak budu upućeni u KCCG.
“U bolnicama u Bijelom Polju i Beranama postoje uslovi za liječenje pacijenata sa hemoragijskom groznicom, jer imaju infektologe i nefrologe kao i uslove za izvođenje hemodijalize ukoliko postoji potreba za takvim oblikom liječenja. Veoma često, pacijenti iz ovih ustanova bivaju upućeni u Klinički centrar Crne Gore na liječenje, veoma često na zahtjeve i pritisak porodice i rodbine, a nekada i zbog indolencije ljekara koji bi trebalo da vode i liječe ove pacijente”, kazala je Ratković.
Virus kruži i održava se među šumskim glodarima
Ratković je objasnila da je mišja groznica, infektivna, akutna virusna bolest. “Virus prirodno kruži i održava se među šumskim glodarima koji ne obolijevaju od ovog virusa i kod kojih isti ne izaziva oboljenja.,
To su najčešće šumski miševi, poljski miševi i voluharice. Bolest koju izazivaju ovi virusi vezana je za direktan ili indirektan kontakt s divljim šumskim glodarima i njihovim izlučevinama, kao što je najčešće urin glodara ili feces kojim kontaminiraju travu”, kazala je ona. Ratković napominje da virus može da izazove komplikacije na brojnim organima, jer izaziva oštećenje sitnih krvnih sudova.
Ukoliko dođe do oštećenja bubrežne funkcije, kod nekih pacijenata je istu potrebno nadomjestiti dijaliznim metodama. “Oporavak bubrežne funkcije nakon sanacije oboljenja i restitucije pacijenta je različit od slučaja do slučaja. Nekada se bubrežna funkcija u potpunosti oporavi, nekada se oporavi djelimično, a kod nekih pacijenata ostanu i trajne posljedice, poput hronične renalne insuficijencije”, kazala je Ratković.
Dobro oprati šumske plodove
Epidemiolozi savjetuju stanovnicima područja gdje se javlja mišja groznica mjere zaštite od glodara, dok planinarima i izletnicima preporučuju izbjegavanje ležanja i spavanja direktno na šumskom tlu, naročito ako se na zemlji mogu primijetiti tragovi ili rupe koje su napravili glodari.
"Ne treba piti vodu iz neuređenih šumskih izvorišta, ni jesti neoprane šumske plodove, a neophodno je održavati higijenu ruku, naročito prije jela i konzumiranja cigareta.
Hranu i piće treba držati u zatvorenim posudama, odignute od zemlje, a lični pribor i stvari ne ostavljati nezaštićene na tlu. Ako se pri radu u šumi diže prašina sa tla, nositi masku preko usta i nosa", savjetuju iz Instituta za javno zdravlje.
Galerija
Bonus video:
