Bivši predsjednik odbora direktora “Montenegro erlajnza” (MA) Zoran Đurišić zatražio je od Vlade da pokrene arbitražu kojom bi se utvrdilo pravo stanje poslovanja kompanije, s obzirom na različite nalaze više revizora, i optužio sadašnje rukovodstvo MA da “medijskom hajkom” na prethodnike hoće da sakrije “sopstveno neznanje i loše rezultate poslovanja”.
On je u pismu premijeru, potpredsjednicima Vlade i ministrima saobraćaja, finansija i turizma optužio novu upravu na čelu sa Daliborkom Pejović da je od jula 2013. lošim poslovanjem i nenamjenskim trošenjem državne pomoći kompaniji nanijelo štetu od preko 15 miliona eura, a da je “ozbiljno zabrinut za buduću sigurnost saobraćaja” jer je kompaniju napustilo nekoliko visoko stručnih ljudi.
"Sva saopštenja za javnost koja plasira aktuelno rukovodstvo već više od godinu, sadrže brojne neistine i konstantno se manipuliše sa javnošću i vlasnikom, i nanosi ozbiljna šteta kompaniji, ali i ljudima koji su njom rukovodili. Osjećam moralnu i profesionalnu odgovornost da reagujem u svoje ime i ime članova uprave nacionalnog prevozioca koji znaju na koji način smo godinama unazad upravljali kompanijom", rekao je Đurišić u pisanoj izjavi “Vijestima”.
Revizorska kuća MV Konsalt, koju je angažovalo novo rukovodstvo MA, konstatovala je da je ukupni minus kompanije za 2013. sa dugoročnim obavezama preko 68 miliona, tri puta više od tvrdnji ranije uprave, a da se podaci iz godišnjih izvještaja ne slažu sa podacima iz ranijih godina. MA je saopštio da je svu dokumentaciju predao vrhovnom državnom tužiocu.
Đurišić u pismu, u koje su “Vijesti” imale uvid, tvrdi da je “potpuno nezakonito i van svih standarda i poslovne etike ispravljen bilans uspjeha za 2012. godinu” koji je pozitivno ocijenila eksterna revizija, usvojili ga odbor direktora i skupština akcionara, predat Vladi i objavljen na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti. On se pita kome je bilo u interesu da se gubitak od 4,45 miliona eura pretvori u gubitak od 5,93 miliona eura.
“Jedini relevantan nalaz bila bi arbitraža završnih računa i revizorskih nalaza koji su bili predmet pisanja crnogorskih medija. Vlada, kao vlasnik kompanije, jedina može pokrenuti ovakav postupak koji bi sprovela nadležna institucija, što bi u krajnjem svima donijelo istinu”, rekao je Đurišić.
On je pitao zašto je revizorska kuća Eurorev, koja je kao najbolji ponuđač izabrana na javnom tenderu, odustala od revizije, a ako jeste, zašto umjesto nje to nije radila drugorangirana kuća, i po kom je kriterijumu i sa kojom namjerom izabran MV Konsalt.
"Prema saznanjima iz kompanije, MV Konsalt je izabrana na bazi 'prijateljskih' relacija", rekao je Đurišić.
Đurišić je u pismu naveo da je i Državna revizorska institucija dala pozitivnu ocjenu poslovnih knjiga MA a da među primjedbama DRI nema onih revizorske kuće MV Konsalt". “Uvjerili smo se da su iznosi korektno prikazani i odgovaraju iznosima prikazanim u bilansu stanja i bilansu uspjeha Montenegro erlajnza”, citira Đurišić navode nalaza DRI.
On je optužio rukovodstvo MA da “žestoko opstruira i odbacuje mjere iz programa restrukturiranja kompanije koji je usvojila Vlada 2012, koji je usklađen sa regulativom EU i dobio saglasnost Evropske komisije”.
Đurišić je rekao da je novo rukovodstvo nenamjenski utrošilo 7,4 miliona državne pomoći, predviđene za finansiranje jednog od četiri nova aviona E195.
“Staro rukovodstvo toliki iznos sredstava iz državne pomoći nije dobilo od osnivanja kompanije, a ... u posljednjih sedam godina MA nije subvencioniran niti jednim jedinim eurom od novca poreskih obveznika”, rekao je on.
Đurišić je ukazao da je rukovodstvo na čelu sa Pejovićevom ignorisalo upozorenja manjinskih akcionara u junu 2013. godine o kršenju formalne zakonske procedure prilikom svog imenovanja, “zbog čega mogu biti suočeni sa nelegalnošću svih svojih budućih odluka”.
“Ovakve i slične radnje aktuelnog rukovodstva od trenutka njihovog imenovanja, potpuno su u drugi plan stavile struku, što je rezultiralo ozbiljnim finansijskim i drugim posljedicama. Nekompetentna i nekvalifikovana lica, koja su akteri niza manipulacija, dovode u zabludu crnogorsku javnost, vlasnika, partnere, a sve u cilju prikrivanja sopstvenog neznanja i loših rezultata poslovanja”, rekao je Đurišić. “Medijska hajka i bacanje javnosti prašine u oči se mora zamijeniti radom struke i institucija”.
On je rekao da je “odstranjivan svaki profesionalac iz menadžmenta koji je u ime struke upozoravao na opasnosti od nepoznavanja materije i nekompetentnih odluka što su ih u ime menadžmenta donosili članovi deprofesionalizovanog odbora direktora.
“Ko su neka novozaposlena lica u kompaniji i šta ih preporučuje da danas obavljaju ozbiljne referate u kompaniji, a da nemaju ni adekvatne kvalifikacije niti bilo kakvo iskustvo u sektoru avijacije i gdje to vodi”, pita se Đurišić.
Đurišić je rekao i da su se po nečijem nalogu u prostorijama kompanije “pojavila nepoznata i nezaposlena lica, predstavljajući se kao saradnici gospođice Pejović, kopirajući i fotografišući kompanijska dokumenta koja su odnesena na nepoznatu adresu, a da nijesu u vezi sa bilo kojim zvaničnim inspekcijskim organom”.
"S obzirom na to da kompanija 8 mjeseci nije imala lice odgovorno za sigurnost vazdušnog saobraćaja, što je potpuno nezamislivo u svijetu avijacije i nedopustivo shodno strogim vazduhoplovnim propisima, te da je u međuvremenu nekoliko visokokvalifikovanih in- ženjera i licenciranih mehaničara napustilo MA, ozbiljno sam zabrinut za buduću sigurnost saobraćaja”, rekao je Đurišić.
On je kazao da je “sva relevantna dokumentacija i saznanja kojim raspolažemo predata advokatu, koji je shodno zakonu procesuirao prijavu prema državnom tužilaštvu”.
Kako je kupljen "embraer" i zašto je formirana ofšor firma
Đurišić u pismu objašnjava i razliku između cijene aviona E195 i konačnog iznosa koji obuhvata i cijenu lizinga.
“Avion je nabavljen kreditom brazilske izvozne banke BNDES i brazilskog državnog trezora. Kompletna realizacija aranžmana je rađena u skladu sa propisima koje su zahtijevale finansijske institucije Brazila. Avion je kupljen od proizvođača, kompanije Embraer, za iznos od 32,9 miliona USD uz pomoć kredita na period od 12 godina dobijenog od brazilske izvozne banke BNDES i brazilskog državnog trezora. Ukupna cijena aviona sa uključenim kamatama i garancijama koje je zahtijevala brazilska strana je 47,7 miliona USD. Budući da je u pitanju finansijski lizing, MA će postati vlasnik aviona tek nakon uplate posljednje rate kredita”, stoji u pismu Đurišića. On je rekao da je ofšor firma Montenegro Aviation Leasing Limited u vlasništvu brazilske banke morala biti formirana jer ona formalno ne može biti vlasnik aviona, jedina garancija za kredit od kompanije ili države bio je sam avion.
Ta firma je formalni vlasnik aviona tokom trajanja finansijskog lizinga a banka se time zaštitila ako MA ne bude u stanju da servisira svoje obaveze.
"Prihodi pali oko 9 miliona, putnika za 50.000 manje"
Đurišić tvrdi da je u posljednjih godinu broj putnika pao za 50.000, a prihodi za 6,8 miliona eura u odnosu na uporedni prethodni period. “Uzimajući u obzir da je planirani broj putnika za 2013. trebalo da bude i veći za 3% i da su ostvareni planirani rezultati u prvih i težih, šest mjeseci, ukazuje i na realan dodatni gubitak od još 20.000 putnika i oko dva miliona eura prihoda”, stoji u pismu.
Đurišić tvrdi da je novo rukovodstvo početkom godine “trijumaflno objavilo da je MA 2013. godinu završio sa gubitkom od 3,86 miliona eura, da bi on u “okašnjelom” revizorskom nalazu na sajtu komisije za HOV iznosio 5,17 miliona.
“U julu je objavljeno da je za prvih šest mjeseci 2014. prevezen isti broj putnika kao u prethodnoj godini, dok podaci na portalu kompanije i kod Aerodroma Crne Gore kazuju da je taj broj za 31.000 manji”, stoji u pismu. On ukazuje da su prihodi u prvih šest mjeseci 2014. manji za 4,2 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine, “dok je samo u julu ove godine profit koji se ostvaruje u visokoj sezoni za 1,2 miliona eura manji nego 2012”.
On je rekao i da pojedini članovi aktuelnog odbora direktora MA ignorišu propise Vlade po kojoj deprofesionalizovani odbor direktora u kompanijama sa većinskim državnim vlasništvom nemaju pravo na korištenje materijalnih i finansijskih resursa kompanije.
Bonus video:
