Novi koalicioni partner u budvanskoj vlasti Crnogorska zatražila je od gradonačelnika Budve Dragana Krapovića da poništi tender za izbor najpovoljnijeg ponuđača koji će u gradskom parku restaurirati spomen-obilježje posvećeno srpskom kralju Petru I Karađorđeviću, jer nema status kulturnog dobra.
Da o spomen-ploči ne postoje pisani tragovi za „Vijesti“ je potvrdio bivši direktor nekadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture, staromještanin, arhitekta Slobodan Bobo Mitrović.
Opština je, kako se navodi u javnom pozivu, za sanaciju opredijelila 5.000 eura, a predviđeno je čišćenje spomenika, manji konzervatorski radovi, uređenje okolnog terena, kao i postavljanje informativne table.
Najava da će se ovo spomen-obilježje sanirati izazvalo je buru u javnosti, a Crnogorska, koja omogućava vlast u Budvi sa svoja tri odbornika dosadašnjoj koliciji (Demokrate, DF, SNP, Demos, URA, SDP i bivši Liberali), jasno je zatražila od koalicionih partnera da odustanu od sanacije spoemen-obilježja posvećenom srpskom kralju, zetu kralja Nikole.
„Navedeni objekat nema status kulturnog dobra, jer se ne nalazi u registru kulturnih dobara koji vodi Uprava za zaštitu kulturnih dobara i nema status spomen-obilježja, jer se ne nalazi u registru spomen- obilježja koji vodi sekretarijat Opštine Budva nadležan za poslove kulture. Pod ovakvim okolnostima neprimjereno je i protivzakonito postavljanje informativne table o značaju spomenika, što je navedeno u javnom pozivu“, navodi se u pismu koje potpisuje predsjednik budvanskog odbora Crnogorske Miodrag Čučka.
Oni traže od Krapovića da poništi javni poziv, jer se „u protivnom radi o grubom kršenju zakona Crne Gore“.
„Teško je shvatiti da o nekom događaju i nekom spomen-obilježju ne postoji dokumentacija. Krajnje je neobično ovo spomen-obilježje, jer nema nikakvog datuma, nikakvog teksta. Jedino na šta možete da se oslonite je na neke usmene priče starih Budvana. Po toj usmenoj priči, kada je kralj Petar I prvi put došao u Crnu Goru, napravljeno je to spomen-obilježje. To jeste bio manir tih vremena kada car ili kralj dolazi na neki prostor da se u spomen na taj događaj postavi ploča. Tako je 1875. godine, kada je car Franjo Josip došao u Budvu, napravljena bronzana spomen-ploča na Velju vodu, koja je, naravno, poslije Prvog svjetskog rata bačena i skinuta. Vazda novi pobjednici stavljaju nova, a sklanjaju stara, nažalost je tako“, kazao je Mitrović.
Navodi, da kada se proba tu priču starih Budvana smjestiti u norme i godine, ne može se naći nikakva istinu.
„Zato što je princ Petar Karađorđević kao zet kralja Nikole dolazio u Budvu, ali kao običan građanin. Budva je bila Austrougarska i tek je 1904. on postao srpski kralj. Da sprski kralj iz Beograda dolazi u Budvu i da se tim povodom pravi spomen-obilježje je teško vjerovati. Kao zaključak se nameće da su Budvani pogriješili i da je možda to dolazio kralj Aleksandar. Amblem koji je na spomen-obilježju kralja Petra I i poslije njegove smrti 1921. nosila je srpska kraljevska vojska na kapama“, istakao je Mitrović.
On je kazao pošto ga je ovo spomen-obilježje intrigiralo zbog nedostatka dokumenata, davno je još pisao arhitekti Dragomiru Acoviću, heraldičaru i članu krunskog savjeta princa Aleksandra Karađorđevića.
„On mi je odgovorio da jednostavno nema nikakve istorijske podatke o tom spomen-obilježju. Kazao je da sigurno kralj Petar I nije dolazio u Budvu kao kralj, te da je moguće da je neko kasnije pravio ploču. To jeste običaj da se neki događaj i poslije nekoliko godina obilježi. Mi smo za Tuđemilsku bitku poslije hiljadu godina napravili spomenik u Baru. Evo sada Budva pravi spomenik Don Krstu, 500 godina od njegove smrti“, kazao je Mitrović.
Amblem Karađorđevića na podmorskoj mini
Mitrović navodi da je ključni problem kulture Budve što nema nikakav dokumentacioni centar u kome će moći djeci da se pokaže istorija tog prostora.
„Kada bi se listale novine u tome periodu, te 1921. možda bi se naišlo na neki podatak. Kada se gleda u to spomen-obilježje, to su neki trokraki zidići, komponovani kao neka žardinjera. Meni su stari Budvani pričali da se nakon nekog vremena tu u porat potrefila neka podmorska mina, koju su isjekli i postavili na zidiće i napravili žardinjeru. Evo je dan-danas tu stoji. Ti zidići djeluju nemajstorki, naivno urađeni. Tako da je moguće da je to nečiji individualni projekat. Čudno je da to u parku stoji toliko godina i niko nije obratio pažnju“, ispričao je Mitrović.
Kaže da bi zadatak Opštine morao da bude da istraži ko je i kada to napravio.
Bonus video:
