Ministarstvo pomorstva i saobraćaja namjerava da inspektore sigurnosti plovidbe opremi novom tehničkom opremom, koja bi trebalo da doprinese povećanju stepena poštovanja propisa na moru.
Jedan od najvećih problema na tom planu je nepoštovanje ograničenja u brzini plovidbe brodova i jahti, kao i divljenje nesavjesnih vlasnika glisera i skutera na mjestima gdje glisiranje nije dozvoljeno.
Na to su se proteklih dana u više navrata žalili i turisti i mještani, a prekjuče su se u Budvi i sudarila dva skutera, pri čemu je jedna osoba zadobila teže tjelesne povrede.
“Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je već planiralo da Inspekciju sigurnosti plovdbe snabdije odgovarajućim radarima i to je u proceduri”, odgovoreno je “ Vijestima” iz resora ministra Ivana Brajovića.
Rus skuterom udario djevojku pa pobjegao >>>
Prema aktulenim propisima, brzina plovidbe za sve kategorije plovila u Bokokotorskom zalivu ograničena je na 10 čvorova, dok se u Kumborskom i tjesnacu Verige plovila ne smiju kretati brže od 6 čvorova. To, međutim, malo ko poštuje, a inspektori nemaju adekvatnu tehničku opremu i teško mogu da dokažu nepoštovanje propisa.
Prema aktulenim propisima, brzina plovidbe za sve kategorije plovila u Bokokotorskom zalivu ograničena je na 10 čvorova, dok se u Kumborskom i tjesnacu Verige plovila ne smiju kretati brže od 6 čvorova
Iz Ministarstva saobraćaja “Vijestima” je odgovoreno da Inspekcije nijesu uspjele da otkriju ko je odgovoran za zagađenje.
U akvatorijumu elitne tivatske marine svakodnevno se mogu primijetiti manje ili veće mrlje nafte ili zauljenih tečnosti iz jahti u more, te upotreba nedozvoljenih vrsta deterdženata pri pranju brodova, ali Inspekcija sigurnosti plovidbe do sada na to, za razliku od mnogo manjeg slučaja u državnom preduzeću “ Luka Kotor”, nije reagovala.
Ministarstvo : Nismo nadležni za „crni čarter”
Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva nisu precizno odgovorili na pitanje “Vijesti” da li je i u koliko navrata Inspekcija sigurnosti plovidbe ovog ljeta intervenisala u slučaju nelegalnog izdavanja jahti – takozvanog “crnog čartera” i koliko je po tom osnovu naplaćeno kazni.
“Inspekcija sigurnosti pomorske plovidbe nije nadležna za otkrivanje i naplatu prihoda koji eventualno proizilaze iz crnog čartera. Smatramo da je to nadležnost drugih inspekcija”, saopšteno je iz Ministarstva.
Članovima 39 i 40 važećeg zakona o jahtama koji, između ostalog, reguliše i djelatnost iznajmljivanja jahti, eksplicitno je propisano da nadzor nad njegovim sprovođenjem vrši Ministarstvo pomorstva, a da inspekcijski nadzor obavlja Inspekcija sigurnosti plovidbe.
Prema članu 35 Zakona o jahtama „djelatnost iznajmljivanja jahte obavlja privredno društvo ili preduzetnik registrovan u Republici za tu vrstu djelatnosti”, pri čemu se može iznajmljivati jahta pod domaćom, ali i stranom zastavom. Uslov da bi neko u Crnoj Gori davao u čarter jahtu pod stranom zastavom, jeste da pored vinjete, plati i jednokratnu godišnju nadoknadu od 1,5 do 10 hiljada eura po jahti. Taj novac bi trebalo da bude prihod budžeta, a o kolikim se sumama radi može se samo naslućivati, jer se djelatnošću iznajmljivanja jahti mnogi bave. Pri tom gotovo niko ne plaća ni porez ni nadokandu za iznajmljivanje broda, a država godišnje po tom osnovu ostaje uskraćena za milione.
Bonus video:
