U Crnoj Gori su državni tužioci prošle godine zaključili 14 sporazuma o priznanju krivice koji podrazumijeva nagodbu tužioca i okrivljenog o najznačajnijim pitanjima krivičnog postupka.
"I pored činjenice da tužioci u ovaj postupak ulaze oprezno, vidan je napredak i u primjeni ovog načina alternativnog rješavanja krivičnih sporova, čime tužioci daju doprinos efikasnosti postupka smanjenjem broja krivičnih predmeta pred sudom", kaže se u izvještaju Državnog tužilaštva.
Prema Zakoniku o krivičnom postupku, sporazum o priznanju krivice može se zaključiti za krivično ili djela u sticaju za koje je propisana kazna zatvora do deset godina, što znači i za neka krivična djela organizovanog kriminala.
Kako se navodi, kada su u pitanju krivična djela organizovanog kriminala i primjena sporazuma o priznanju krivice, različita su stanovišta prakse viših sudova.
"U dva predmeta sud je zauzeo različit stav. U jednom slučaju usvojio je sporazum o priznanju krivice, a u drugom sa sličnim činjeničnim i pravnim osnovom odbio, što je imalo za posljedicu veći oprez u pristupanju primjeni ovog instituta i smanjenje broja predmeta riješenih kroz ovaj alternativni način rješavanja predmeta", navodi se u izvještaju o prošlogodišnjem radu Tužilaštva.
Ocjenjuje se da je nužna neophodnost daljeg izgrađivanja prakse u primjeni ovog procesnog institute.
"Posebno kada se ima u vidu da je izvjesno da će izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, zaključenje sporazuma o priznanju krivice biti moguće za sva krivična djela bez obzira na zaprijećenu kaznu", kažu iz Tužilaštva.
Primjenjujući institut odloženog krivičnog gonjenja, državni tužioci su riješili 734 krivičnih predmeta, 17,8 od ukupnog broja odbačaja, sprovodeći postupak poravnanja sa osumnjičenim, uz uslov ispunjavanja zakonskih obaveza.
"Primjenom ovog instituta, tužioci su od osumnjičenih naplatili 255 hiljada eura i uplatili ih humanitarnim organizacijama i javnim ustanovama i 6,2 hiljade eura na ime naknade štete oštećenim", navode iz Državnog tužilaštva.
Bonus video:
