Podaci o broju žena u Crnoj Gori koje doje svoju djecu u prvim satima i mjesecima života, zabrinjavajući su, saopšteno je danas na konferenciji Značaj dojenja za postizanje Milenijumskih razvojnih ciljeva.
Konferenciju je, povodom Svjetske nedjelje dojenja koja se obilježava od 1. do 7. avgusta, organizovalo udruženje Roditelji, u saradnji sa UNICEF-om.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Bendžamin Perks, kazao je da dojenje ima izuzetan uticaj na opstanak, zdravlje, ishranu djeteta, i da sa njim treba početi sat nakon porođaja.
"Međutim, sadašnja situacija u Crnoj Gori, kada je riječ o dojenju, je zabrinjavajuća", rekao je Perks.
On je podsjetio na prošlogodišnje istraživanje višestrukih pokazatelja stanja prava žena i djece, koje pokazuje da je samo 14 odsto žena podojilo svoje dijete sat nakon porođaja, dok je 17 odsto novorođenčadi mlađih od šest mjeseci isključivo dojeno u prvih šest mjeseci života.
"Ovi podaci govore da treba zajedno da radimo na daljoj podršci i edukaciji mladih majki o tome koliko je dojenje značajno, i na obučavanju zdravstvenih radnika da pomognu ženama da počnu da doje u prvih sat vremena nakon porođaja", naveo je Perks.
Izraditi i sprovoditi propise
Ministarstvo zdravlja, smatrajju u UNICEF-u, treba da radi na povećanju broja bolnica po mjeri djeteta, gdje je jedan od ciljeva jačanje prakse porodilišta koje pomažu dojenju.
Perks je kazao da Ministarstvo treba da izradi i sprovodi određene propise vezane za Međunarodni pravilnik o reklamiranju zamjena za majčino mlijeko, kao i nacionalne politike o ishrani novorođenčadi i male djece u okviru širih strategija o razvoju u ranom djetinjstvu.
"To je prioritet sistema zdravstvene zaštite u zemlji", poručio je on.
Pomoćnica ministra zdravlja, Mira Jovanovski Dašić, kazala je da je donošenje novog života na svijet najsvjetliji i najčudesniji čin.
"Ali, to je i čin koji obavezuje sve na veliku odgovornost. Zato je naša obaveza da omogućimo budućim majkama i njihovim bebama što bolje uslove", naglasila je Jovanovski Dašić.
Ministarstvo je, kako je navela, posvetilo posebnu pažnju uređivanju tog segmenta zdravstvene zaštite koji se odnosi na zdravlje majki i djece.
"Mi moramo shvatiti da je dojenje preduslov za kvalitetan budući život", naglasila je Jovanovski Dašić.
Prema njenim riječima, postoje situacije kada majke nijesu u mogućnosti da doje, i postoje zamjene u takvim situacijama. „Ali, moramo shvatiti da ne postoji nijedna zamjena za majčino mlijeko“, poručila je Jovanovski Dašić.
Mihailović: Majke često posustaju
Izvršna direktorica udruženja Roditelji, Kristina Mihailović, kazala je da se u Crnoj Gori dojenju ne posvećuje onoliko pažnje koliko zaslužuje.
"Puno toga, radimo i dozvoljavamo što ne ide dojenju u prilog. Kao rezultat svega toga, imamo prilično mali broj beba koje imaju priliku da piju tu dragocjenu tečnost, najdragocjeniju koju mogu dobiti u svom životu", navela je Mihailović.
U Udruženju Roditelji smatraju da majkama nedostaje ujednačenih i provjerenih savjeta koji će ih umiriti u prvom periodu nakon porođaja, koji je najstresniji.
"Upravo tada majke najčešće posustaju i odlučuju da odustanu od dojenja. Zato smo ubijeđeni da podrška svih, prevashodno zdravstvenih radnika, ali i okoline, može to da promijeni", kazala je Mihailović.
U Udruženju su, kako je navela, svjesni da postoje majke koje ne žele da doje svoju djecu.
"I ne mislimo da je to za osudu. Takođe smo svjesni i da podrška zdravstvenih ustanova, kada je dojenje u pitanju, nije na zadovoljavajućem nivou. Ni to nije za osudu, ali jeste za promjenu", kazala je Mihailović.
On je rekla da ne mogu ubijediti majke koje ne žele da doje svoju djecu, da to i rade.
"Ali, treba da pružimo podršku onim majkama koje su spremne da doje i koje to hoće, a kojih ima puno. I najmanje želja majke da doji dijete treba da bude izazov, i svaka karika u lancu treba da da svoj doprinos kako bi ona u tome uspjela", navela je Mihailović.
On je najavila da će od septembra početi sa radom grupa za podršku dojenju, koja će okupiti majke - buduće savjetnice za dojenje.
One će, kako je pojasnila, proći obuku koju će držati pedijatri, psiholozi, komunikolozi i drugi stručnjaci.
"To, naravno, neće biti zamjena za savjete ljekara, već će se nadovezivati na njih", precizirala je Mihailović.
Bonus video:
