Mjerila koja u poglavlju životne sredine treba da ispune države kandidati podižu se, pa je realno očekivati da će pregovori biti kompleksni, zahtjevni i uzeti dosta vremena, poručio je osnivač pokreta Zelenih i bivši šef Kancelarije za održivi razvoj, Branko Lukovac.
On je naveo da je Crna Gora je već uradila i Evropskoj komisiji (EK) dostavila pregovaračku poziciju, kao podlogu da se u EK izradi nacrt zajedničke pregovaračke pozicije koja bi bila dostavljena na razmatranje državama članicama Evropske unije (EU).
"To svjedoči da su Vlada i nadležni državni organi spremni za otvaranje ovog zahtjevnog poglavlja“, rekao je Lukovac u intervjuu agenciji MINA.
Okolnost da se dugo čega na otvaranje tog poglavlja, kako je kazao, govori, s jedne strane, o složenosti materije životne sredine i klimatskih promjena koja je, po problemima ali i svjetskim prioritetima, jedno od najvećih izazova sa kojem se suočava čovječanstvo.
"S druge strane, u svim, pa i u ovom poglavlju, podižu se mjerila koja treba da ispune države kandidati, tim više što se pažljivo prati angažovanje i ocjene drugih, nevladinih činilaca u ovoj oblasti. U svakom slučaju realno je očekivati da će pregovori o ovom poglavlju biti kompleksni, zahtjevni i da će uzeti dosta vremena“, poručio je Lukovac.
On je podsjetio da je 1991.godine crnogorska Skupština usvojila Deklaraciju o Crnoj Gori kao ekološkoj državi, što je tada bilo u svijetu jedinstveno opredjeljenje, obavezujući se time, pred svojim građanima, ali i međunarodnom zajednicom, da će se sačuvati najbolje prirodne i kulturne vrijednosti Crne Gore i sprovoditi najveći svjetski standardi.
Osim što je o takvoj odluci već naredne godine obavijestila Prvi Svjetski skup o zemlji, u Rio de Žaneiru i dobila nepodijeljenu podršku svih, prema riječima Lukovca, u toj dekadi ništa značajno na tom planu Crna Gora nije preduzimala i ostvarila.
Tek će, dodaje on, deceniju kasnije, 2001-2002.godine Vlada usvojiti dokument „Pravci razvoja Crne Gore kao ekološke države“, zatim formirati Nacionalni savjet za održivi razvoj i donijeti prvu Strategiju održivog razvoja.
"Međutim, taj, kao i drugi slični dokumenti, zakoni, strategije, akcioni planovi, bilo da se radi o zaštiti prostora, resursa i biodiverziteta, upravljanja otpadom, vodama, šumama, gradnji nove kulture i programa obrazovanja na svim nivoima, veoma slabo se sprovode“, rekao je Lukovac.
Smatra da ima pomaka, ali da su oni spori i nedovoljni.
"Vidimo to po raširenoj devastaciji prostora, betonizaciji, čak i u područjima pod međunarodnom zaštitom, podacima o stotinama divljih deponija – smetlišta, ubrzanoj prenamjeni plodnog u građevinsko zemljište, izostanku temeljnih angažmana na podizanju svijesti i mobilnosti gradjana“, ukazao je Lukovac.
On smatra da je problem u odsustvu političke volje da se odlučnije krene u oživotvorenje ideje Crne Gore kao ekološke drzave, iako, kako je rekao, tako ambiciozan cilj ne može ispuniti samo jedna generacija.
"O tome govore i stalne promjene resora koji ima nadležnost u oblasti životne sredine, kao i podatak da Skupština, koja je 1991. u Žabljaku usvojila Deklaraciju o ekološkoj Crnoj Gori, nikada, od tada, u ove tri decenije, nije imala na dnevnom redu Izvjestaj o napretku u ostvarivanju te Deklaracije, čak ni priliku da razmatra Strategije održivog razvoja, kao krovne dokumente za sve druge sektorske strategije ili planove“, rekao je Lukovac.
Kako je istakao, nije još formiran ni poseban Fond za zaštitu i unapređenje životne sredine u kojem će se, između ostalog, sabirati sredstva po principu „zagađivač, pa i korisnik životne sredine plaća“.
"Bio je, u Savjetu za održivi razvoj, utvrđen predlog da se ustanovi institut ombudsmana – zaštitnika životne sredine, kojeg bi imenovala Skupština, međutim ni to nije realizovano“, kazao je Lukovac.
On smatra da je najviše urađeno u usklađivanju pravne tekovine za životnu sredinu i klimatske promjene sa pravnom tekovinom EU.
Problem je u njihovom sprovođenju koje se, kako je ocijenio Lukovac, odvija sa dosta teškoća, bilo da je riječ o navici da će se sve riješiti donšenjem akata, o nedovoljnim administrativnim kapacitetima naročito na lokalnom nivou, ili o nedostatku svijesti i nove kulture koja se mora graditi.
"Ipak, vjerujem da ćemo ispuniti potrebne uslove za otvaranje, kao i za zatvaranje ovog poglavlja, ako u EU bude prisutna politička volja za proširenjem“, rekao je on.
Lukovac je poručio da ambicije Crne Gore, kao društva koje je Ustavom utvrdilo cilj izgradnje ekološke države, treba da budu mnogostruko veće od ispunjavanja mjerila za Poglavlje 27.
"U tom pogledu ozbiljno zaostajemo, te je opravdano pitanje, obzirom na sve, da li je taj cilj za nas, barem za ovu fazu razvoja našeg društva, ipak preambiciozan i nerealan“, kazao je Lukovac.
On smatra da Crna Gora nema dovoljno stručnog kadra u oblasti životne sredine, a da se naučno-stručne institucije i pojedinci nedovoljno koriste.
"Naročito se osjeća nedostatak stručnjaka za zaštitu i unaprjeđenje životne sredine na nivou lokalnih organa uprave, u opštinama, gdje je i najviše pojava devastacije i ugrožavanja prostora, divlje i neplanske gradnje, lošeg upravljanja otpadom, brojnih smetlišta, slabe zaštite biodiverziteta“, naveo je Lukovac.
On je istakao da je, više nego u mnogim drugim područjima, u oblasti životne sredine izuzetno značajno podizanje svijesti i angažovanost građana o vrijednostima životne sredine, potrebi njene zaštite, unaprjeđenja i valorizacije, te spremnost i organizovanost da se reaguje na sve slučajeve i planove njenog ugrožavanja.
"Naš civilni, nevladin sektor je relativno nov, nedovoljno razvijen, bez potrebnog nivoa međusobne povezanosti i involviranosti u procesima pripreme planova i donošenja odluka koje se tiču zivotne sredine, održivog razvoja i klimatskih promjena“, rekao je Lukovac, navodeći da bi ga trebalo podsticati i podržati, te integrisati na svim nivoime angažovanja društva na očuvanju i unaprjeđivanju životne sredine.
Bonus video:
