Mada je obećano u pozivu “Podgorica na dva točka”, vlasnici bicikala neće moći da registruju svoje dvotočkaše jer takav propis ne postoji, niti se Glavni grad policiji obratio sa sličnim zahtjevom, kazali su “Vijestima” iz Uprave policije (UP).
Glavni grad je nedavno objavio javni poziv građanima da se prijave za subvencionisanje kupovine bicikala. U pozivu je, pored ostalog, navedeno da će Glavni grad nakon potpisivanja ugovora sa tim građanima sastaviti i registar trgovanih bicikala a njihove serijske brojeve dostaviti Upravi, što bi trebalo da olakša njihov pronalazak u slučaju krađe.
U Upravi, međutim, o svemu nemaju bilo kakve informacije.
“UP nije podnošena bilo kakva inicijativa za formiranje registra bicikala, a shodno važećim zakonskim propisima takvu evidenciju nije moguće voditi”, saopšteno je “Vijestima” iz institucije na čijem je čelu Veselin Veljović.
Dodaju i da je, prema Zakonu o bezbjednosti saobraćaja, registracija obavezna za vozila na motorni pogon i priključna vozila, ali da registracija i evidencija bicikala prema važećim zakonskim propisima - nije moguća.
“Uprava policije nema obavezu vođenja evidencije serijskih brojeva bicikala, ali je svakako poželjno da vlasnik posjeduje serijski broj bicikla, kako bi se bicikl u slučaju krađe lakše mogao identifikovati”, kazali su “Vijestima” iz UP.
Iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije su ocijenili i da bi bilo nedopustivo da budući vlasnici bicikala iz programa Glavnog grada budu privilegovani i bolje zaštićeni u odnosu na druge, koji već posjeduju ili su bicikl nabavili drugim putem.
Gradska uprava na čijem je čelu gradonačelnik Ivan Vuković bi, ukoliko ostaje pri formiranju baze bicikala, mogla sama da realizuje projekat ili da podrži sličnu inicijativu ako ona dođe od građana ili organizacija civilnog sektora.
Iz NVO Biciklo.me, koja podržava ideju formiranja registra, kao primjer navode Hrvatsku, gdje je biciklistički registar pokrenula grupa entuzijasta i kasnije ga predala na upravljanje zagrebačkoj NVO “Sindikat biciklista”.
Sonja Dragović iz NVO Biciklo.me objašnjava da je u pitanju online baza, koja sadrži serijske brojeve okvira.
“Svako može besplatno da registruje svoje biciklo unošenjem jedinstvenog serijskog broja okvira, nakon čega biciklo postaje trajno dostupno za pretragu i provjeru u bazi. Ukoliko biciklo bude ukradeno, vlasnik treba da odmah prijavi krađu preko forme dostupne u online registru. Ako dođe do pokušaja preprodaje ukradenog bicikla, zainteresovani kupac može prije kupovine provjeriti broj okvira u bazi registra i tako saznati da je biciklo ukradeno, pa prodavca može prijaviti policiji i pomoći da biciklo bude vraćeno pravom vlasniku”, objašnjava ona.
Registar je dostupan na adresi www.bicreg.info/hr/ i besplatan je za korišćenje.
“Korisnicima nudi i naljepnice po cijeni od 30 kuna (oko četiri eura) koje označavaju registrovane bicikle i potencijalnim kradljivcima daju do znanja da će imati problem da takvo biciklo prodaju. Prihodi od prodaje naljepnica koriste se za tekuće održavanje sajta i promociju funkcije registra među postojećim i potencijalnim korisnicima”, objašnjava Dragović.
Dodaje i da registar nema direktnu vezu i saradnju sa nadležnim službama, niti servis dobija povratnu informaciju za svaki pojedinačni slučaj u kom pomogne da biciklo nađe put do svog vlasnika. Neki korisnici o uspješno pronađenom biciklu obavijeste servis preko e-maila iz zahvalnosti ljudima koji ga vode i održavaju, ali pouzdane informacije o tome koliko ga koristi policija i koliko puta je nekome pomogao ne postoje, rekla je Dragović.
Uprkos tome, iz “Sindikata biciklista” kažu da razloga za osnivanje i korišćenje biciklističkog registra svakako ima dovoljno.
“Osim toga što može pomoći da vlasnik pronađe ukradeno biciklo, registar doprinosi razvoju biciklističke zajednice – razvoju svijesti o tome da bicikla treba kupovati od legalnih prodavaca i čuvati dokumentaciju dobijenu prilikom kupovine. Takođe, naljepnica koja signalizira da je biciklo registrovano može odvratiti kradljivca i spriječiti krađu, jer je registrovana bicikla znatno teže i rizičnije prodati”, dodaje ona.
Slična inicijativa postojala je i u Crnoj Gori prije četiri godine. Tada je NVO “Registar bicikala” iz Podgorice pokrenula veb sajt, gdje su vlasnici mogli da registruju biciklo, te prijave krađu dvotočkaša. Na stranici postoji i dio za pristup servisu za službenike policije. Na sajtu, međutim, u dijelu gdje bi trebalo da budu prikazani ukradeni bicikli, nema podataka.
Autori servisa navode da je kreiran u saradnji sa Glavnim gradom. “Vijesti” su pokušale da dobiju više informacija, ali se na broj telefona koji je naveden na stranici niko nije javljao. Novinarka nije dobila odgovor o statusu registra ni nakon upita upućenog putem Facebook stranice tog servisa, gdje je posljednja aktivnosti zabilježena 2015.
Prema nedavnim navodima iz Centra bezbjednosti Podgorica, krađe bicikala spadaju u najčešće krađe u glavnom gradu u 2018. godini. Iz NVO “Biciklo.me” dodaju i da je rijetkost da počionicu budu pronađeni i kažnjeni.
U Crnoj Gori se bicikla ne mogu osigurati
Vlasnici dvotočkaša u Crnoj Gori nemaju ni mogućnosti osiguranja bicikala, a iz NVO “Biciklo.me” smatraju da osiguravajuće kuće koje posluju na crnogorskom tržištu nisu ubijeđene da postoji dovoljno velika tražnja za tu uslugu.
Smatraju da bi, ako i bude moguće, osiguranje trebalo ponuditi kao opciju, a ne kao obavezu.
“Kad je Evropska komisija predložila da električna bicikla budu klasifikovana kao motorna vozila i, u skladu sa tim, obavezno osigurana, Evropska biciklistička federacija se oštro usprotivila, jer nametanje obaveze osiguranja bicikla može da bude dodatna administrativna i finansijska barijera za one koji žele da koriste ovo prevozno sredstvo”, kazali su iz te NVO.
Navode i neke primjere osiguranja u drugim državama, poput Danske, gdje se za osiguranje bicikla na godinu u prosjeku plaća 300 eura. U Velikoj Britaniji, kako dodaju, osiguranje je nešto jeftinije i početne cijene polisa se kreću od 20 do 70 eura godišnje.
Da bi u slučaju krađe mogli da unovče polisu, osiguranici često treba da ispune niz zahtjeva, poput korišćenja lanca i katanca propisanog kvaliteta za obezbjeđenje parkiranog bicikla.
Bonus video:
