Crna Gora danas će obilježiti Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država, i isti datum 1941, kada je počeo narodni ustanak protiv fašizma.
U godini kada se obilježava vijek od Prvog svjetskog rata,i godini u kojoj su živa sjećanja na rat na prostoru bivše Jugolsavije, Crna Gora možebiti ponosna jer je jedina država bivših jugoslovenskih prostora gdje se nije ratovalo, ubijalo i razaralo, poručio je predsjednik Filip Vujanović, sinoć na Cetinju gdje je organizovao prijem povodom 13.jula.
"Prvi put smo izvukli pouku iz istorije u ime bolje budućnosti. Shvatili smo da se ne smijemo dijeliti, da moramo biti zajedno da bi se zajedno sačuvali. Da smo istorijski preplatili cijenu ratovanja i da je očuvanje mira obaveza prema budućim generacijama. Obaveza koja se ne može upoređivati ni sa jednom drugom", kazao je Vujanović.
On je dodao "da nas i godina obilježavanja vijeka Prvog svetskog rata ponovo podsjeća na potrebu prevazilaženja podjela, jer na taj način se garanutuje stabilnost i mir".
"Obezbjeđujemo prosperitet i zajedništvo. Jednako i ugled u međunarodnoj zajednici. U međunarodnoj zajednici u kojoj su integracije temelj mira. Integracije su nastale kao pouka i poruka iz rata, a radi očuvanja mira - i UN i EU, i NATO-a. Zato su svi i težili i teže velikim državnim porodicama. Zato ih niko i ne napušta već u njima uz mir obezbjeđuje ekonomski razvoj i politički ugled", poručio je Vujanović.
On je pozvao sve građane Crne Gore "da i nadalje njegujemo svoje vrijedne tradicije i da svi zajedno budemo posvećeni prosperitetu svih građana Crne Gore i naše države".
"Rezultate koje postižemo u evropskim i evroatlanskim integracijama te očekivano članstvo u njima veliki su garant naše stabilnosti i progresa i veliki i nezamjenjivi spoljnopolitički ali i ukupni interes Crne Gore", zaključio je Vujanović, obraćajući se zvanicama u bašti predsjedničke rezidencije.
Prijemu kod Vujanovića prisustvovao je veliki broj predstavnika sve tri vlasti, diplomatskog kora, kulturnog i javnog života.
Već tradicionalno prijemu na Cetinju, nije prisustvovao veći dio opozicije, naime na proslavu povodom Dana državnosti pojavili su se samo predstavnici Socijalističke narodne partije, predvođeni liderom Srđanom Milićem.
Da li zbog ranije preuzetih obaveza ili zbognečeg drugog, ove godine na prijemu nije bilo ni premijera Mila Đukanovića.
Vujanović je danas, povodom Dana državnosti Crne Gore, položio vijenac na spomenik Partizanu borcu u spomen parku Gorica.
Krivokapić: Postojimo od kada je zaiskrila ljubav prema našoj državi
Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić je u čestitki građanima naveo da je 13. jul dan kada se treba prisjetiti trenutka koji je uspio istorijski da spoji Crnu Goru u njenim ključnim dostignućima
"U Berlinu 1878. smo dobili formalno međunarodno priznanje, države koja je već trajala, kojim je potvrđena naša ljubav prema Crnoj Gori. Mi postojimo od kada je zaiskrila ta ljubav prema našoj državi, od Duklje preko Zete do Crne Gore na evro-atlantskog putu", kaže se u čestitki Krivokapića.
Navodi se da je Crna Gora, mala brojem, vazda morala da pravi veliku istoriju da bi opstala.
"Slavimo dan koji okuplja Crnu Goru, kao što je okupio 1941. godine kada je najmanja država među južnoslovenskim imala hrabrosti da ustane. Tog dana crnogorski i drugi narodi u Crnoj Gori su pokazali, kako je rekao Žan Pol Sartr, porobljenoj Evropi kojim putem da krene", naveo je Krivokapić.
On je istakao da je 13. jul dan koji treba sve da opomene da institucije ne smiju pokleknuti, ali i da nema institucija bez kuraži pojedinaca.
"1941. nam pokazuje kako se čuva ugled i dostojanstvo Crne Gore. Crnu Goru stvaraju svi oni koji časno rade, od ratara u polju do naučnika na univerzitetu.Državotvorna i antifašistička vertikala koju simbolizuje 13. jul moraju biti osnove naših odluka i onoga što ćemo dati Crnoj Gori", kazao je Krivokapić.
Krivokapić je u petak uručio Trinaestojulske nagrade, najveće nacionalno priznanje.
Nagradu za životno djelo dobio je slikar Vojislav Stanić, a priznanja su uručena istoričaru umjetnosti Aleksandru Čilikovu, reditelju Gojku Kastratoviću i istoričaru Niku Martinoviću.
Kolašin: Položeni vijenci na Brezi
Povodom 13. jula, na Spomen kompleks na Brezi, vijence su položile delegacije Udruženja boraca i antifašista, Vojske Crne Gore i opštine Kolašin.
Kako je kazao predsjednik Opštine Darka Brajuškovića, nakon polaganja vijenca, „trinaestojulsko narodno jedinstvo nam je potrebno ne samo kao državna prepoznatljivost i sjećanje na slavnu prošlost već i mnogo više od toga“.
„Veliki datum nas opominje na potrebu za solidarnošću i jedinstvom u izazovima sa kojima se suočavamo i sa kojim ćemo se kao društvo i država suočavati", kazao je Brajušković. "Zauvijek će ostati poruka koju je okupatorima poslao svojim osmjehom Ljubo Ćupić. To je poruka jedne mladosti koja je činila glavnu snagu ustanka i narodno-oslobodilačke borbe. To nije bila, kako neki zaslijepljeni predrasudama hoće da je predstave, borba za vlast, nego borba za slobodu i ideale koja je u slobodi realizovana dobrobitom svih slojeva stanovništva".
Pred više stotina Kolašinaca i gostiju, KUD „Mijat Mašković“ je izveo bogat kulturno-umjetnički program. Recitarori Nikola Šćepanović i Branka Bulatovića podsjetili šta je sve moralo da se desi „na krvavoj Brezi“ da bi se čuo „korak novog pokoljenja“.
Lider Pozitivne čestitao Dan državnosti
Čestitku je uputio i lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajević.
“U istoriji naroda i država postoje datumi koji su od sudbonosnog značaja za njihovu budućnost, ali rijetko koji kao 13. jul tako snažno simbolizuje i borbu protiv fašizma, ali i utemljenje države”, navodi se u saopštenju.
“Ovaj veliki datum nas opominje da generacijski moramo biti spremni za borbe koje nosi vrijeme u kome živimo. Iznad i prije svega je to borba za prava čovjeka, za uzajamnu solidarnost, za društvo socijalne pravde, ali i za neselektivnu primjenu zakona i borbu za punu vladavinu prava.”
Čestitka Kerija
Američki državni sekretar Džon Keri uputio je građanima Crne Gore čestitku povodom Dana državnosti, uz poruku da će Sjedinjene Američke Države nastaviti da podržavaju tu zemlju u evroatlantskim integracijama.
"Sjedinjene Američke Države duboko cijene privrženost Crne Gore unaprjeđenju globalnog mira i bezbjednosti, uključujući njeno učešće u Međunarodnim snagama za bezbjednosnu podršku u Avganistanu", navodi se u tekstu čestitke.
Sjedinjene Američke Države, takođe, pozdravljaju ubrzani napredak Crne Gore ka članstvu u NATO i Evropskoj uniji, poručio je Keri, istakavši da je to "čast koja odražava rastuću veličinu Crne Gore na globalnoj sceni".
"Nastavićemo da podržavamo napore Crne Gore da ispuni zahtjeve za punu evroatlantsku integraciju, uključujući jačanje demokratskih institucija, slobodu medija, vladavinu prava i prava manjina", zaključio je Keri, uz želje za mir i prosperitet Crne Gore i u narednim godinama.
Ban: Računam na vašu zemlju i njeno liderstvo
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki-Mun uputio je čestitku Vujanoviću, Vladi i građanima Crne Gore.
"Svjedoci smo ohrabrujućeg napretka posljednjih godina, posebno u sprovođenju Milenijumskih razvojnih ciljeva. Pa ipak, ostalo je mnogo toga da se uradi do utvrđenog roka u 2015, da se izradi razvojna agenda za period poslje 2015. i da se postigne ambiciozni klimatski sporazum", naveo je on.
Kako je kazao Ban, ova godina će biti posebno važna za postizanje tih međusobno povezanih i nezaobilaznih ciljeva.
"Nastaviću da računam na aktivno učešće Vaše zemlje i njeno liderstvo. Samo radom na zajedničkim zadacima ćemo uspjeti da dostignemo naše zajedničke ciljeve u pogledu mira, razvoja i ljudskih prava za sve", kazao je on.
Gauk: Drago mi je što pregovori dobro napreduju
Predsjednik Savezne Republike Njemačke Joahim Gauk naveo je da mu je što pregovori Crne Gore o pristupanju Evropskoj uniji tako dobro napreduju.
"Upravo otvaranje ovih prvih pregovaračkih poglavlja koja se tiču vladavine prava važno je za stvaranje povjerenja građana u svoju državu i predstavlja još jedan značajan korak na putu ka evropskim vrijednostima", navodi se u čestitki Gauka.
Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, uz želje za blagostanje i uspjeh naroda Crne Gore, kazao je da računa na nastavak konstruktivnog dijaloga između dvije zemlje, proširenje uzajamno korisne rusko-crnogorske saradnje u različitim oblastima.
Đinping: Želja za jačanjem saradnje
Predsjednik Narodne Republike Kine Si Đinping naveo je da pridaje veliki značaj razvoju kinesko-crnogorskih odnosa.
"I spreman sam da zajedničkim naporima sa Vama, polazeći od principa međusobnog poštovanja, ravnopravnosti i uzajamne koristi, dalje jačamo saradnju u svim oblastima, unapređujemo naš bileateralni odnos, sa željom da se ona sveobuhvatno i duboko razvija", dodaje se u čestitki.
Čestitke su takođe uputili i Sveti Otac Papa Franjo, predsjednik Italije Đorđo Napolitano, predsjednik Grčke Karlos Papuljas, predsjednik Austrije Hajnc Fišer, kao i predsjednik Poljske Bronislav Komorovski.
Čestitke su uputili i predsjednici Hrvatske, Rumunije i Azerbejdzana, Ivo Josipović, Trajan Bacesku i Ilham Alijev, kao i predsjednik Švajcarske konfederacije Didier Burkhalter, predsjednik Palestine Mohamoud Abas, predsjednik Uzbekistana Islam Karimov, kao i drugi visoki zvaničnici.
Dan državnosti su čestitali Car Japana Akihito, Kralj Jordana Abudulah II i Kralj Talanda Bhumibol Adulyadej.
Kvir Montenegro i Montenegro prajd: Ponosni smo na ustanak iz 1941.
Crnogorska LGBTIQ Asocijacija Kvir Montenegro i Montenegro Prajd čestitali su građanima Dan državnosti i antifašističkog ustanka Crne Gore, 13. jul, ocjenjujući da je to jedan je od nasvijetlijih datuma crnogorske istorije i svjedočanstvo utemeljenje slobode.
Crna Gora je, kako se navodi u čestitki, 13. jula 1941. imala snage i hrabrosti da fašizmu, nacizmu i mržnji koji su punom snagom gazili slobodnu Evropu, među prvima stane na put i pokaže da takvim totalitarnim ideologijama nikada neće biti mjesta.
"Na takvim osnovama, slijedeći antifašističku i antinacističku istoriju naše zemlje čiji nedovojivi dio je borba protiv homofobije i transfobije, mi nastavljamo borbu za jednakost i ličnu slobodu svih građana i građanki i njihovo osnovno pravo da javno iskažu bilo koje svoje lično svojstvo", kaže se u čestitki tih organizacija.
Kvir Montenegro i Montenegro Prajd su, kako su naveli, ponosni što se Crna Gora 1941. godine digla na noge i suprostavila ukidanju slobode i podjeli na građane prvog i drugog reda.
"A posebno na činjenicu da su to uradile i LGBT osobe na "Montenegro Prajdu" održanom 20. oktobra prošle godine u Podgorici i što će ponovo isto učiniti na Montenegro Prajdu ove godine", kaže se u saopštenju.
Navodi se da je borba za slobodu LGBT osoba ujedno i borba za slobodu svih građana i građanki.
"Kvir Montenegro i Montenegro Prajd žele da svi zajedno nastavimo da pratimo ovaj svijetli primjer naše istorije i očuvamo tradiciju našeg slobodarskog duha koji su započeli naši preci", zaključuje se u saopštenju.
Galerija
Bonus video:
