Evropska unija (EU) će, u narednih šest godina, za prekograničnu saradnju Hrvatske, Bosne i Hercegovine (BiH) i Crne Gore, izdvojiti 50 miliona eura, saopšteno je danas na radnom sastanku učesnika saradnje na tromeđi tri države članice Igmanske inicijative.
Pomoćnik ministra za regionalnu saradnju pri Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske, Željko Kuprešak, kazao je da su prioriteti - tržište rada, zaštita okoline, turizam, malo i srednje preduzetništvo, kulturno nasljeđe, klimatske promjene i prevencija požara, poplava i organizovanog kriminala.
Govoreći o onome što Hrvatska, kao nova članica EU, čini za regionalnu saradnju, Kuprešak je naglasio spremnost i želju za nastavljanjem regionalne saradnje.
"Prekogranična saradnja je uvijek bila test za bilo koje vrste bilateralnih politika. Zahvaljujući našim prijateljima iz Igmanske inicijative, njihovoj hrabrosti i istrajnosti, ona je preživjela sedmogodišnje razdoblje koje je počelo finasiranjem od EU 2007", kazao je Kuprešak u kotorskoj palati Bizanti.
On je rekao da postoji politička saglasnosti za nastavk Igmanske incijative, kao i da regionalna saradnja postaje "Sine qua non" bilo koje vrste napretka i političkih konsultacija na ovim prostorima.
"Republika Hrvatska kao nova članica EU je definitivno opredijeljena za pomoć svojim susjedima", kazao je Kuprešak.
On je naveo da, u Hrvatskoj, ostaju pri opredjeljenju da susjedima iz regije treba pomoć, jer je ulazak svih zemalja regije u EU strateški prioritet te države.
Predsjednica opštine Kotor Marija Ćatović kazala je da je raduje činjenica da je Igmanska incijativa ponovo zaživjela i što će biti uloženi napori da se sagledaju zajednički interesi za saradnju prekograničnih regija nakon zajedničke izjave ministara vanjskih poslova tri susjedne države potpisane u Herceg Novom 2009. godine.
"Očekujem da će ovaj sastanak odgovoriti na teme otvorene saradnje, mogućnosti realizacije dogovorenih i eventualno novih projekata, te daljih perspektiva saradnje. Značjano je što su identifikovani projekti u okviru koji će se ta saradnja odvijati", kazala je Ćatović.
Lukovac: Saradnja na tromeđi mogla bi biti primjer drugima
Kopredsjednik Igmanske inicijative Branko Lukovac ocijenio je da se, od 2009. godine, odvija postepen i konstantan napredak u međusobnim bilateralnim odnosima državama regiona, uprkos ekomskim teškoćama sa kojim se suočavaju.
"I to je pozitivan element razvoja do kojeg je došlo nakon 2009. godine. Ono što je eventualno nepovoljno kretanje su globalni odnosi na relaciji EU - SAD - Rusija i problem Ukrajine, što potencijalno može potisnuti interes za ovim regionom, ali nas to još uvijek ne pogađa", rekao je Lukovac.
On smatra da saradnja na tromeđi može prerasti u važan prekogranični ili euro-region koji bi mogao biti uzor mnogim drugim u EU.
Lukovac je kazao i da o dogovorenom treba obavijestiti ministre inostranih poslova na narednom sastanku Komisije za projekte Igmanske inicijative u Dubrovniku čime bi se dao novi impuls saradnji.
Perović zadovoljan saradnjom Crne Gore, BiH i Hrvatske
Generalni direktor Generalnog direktorata za bilateralne poslove Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore, Željko Perović, istakao je zadoljstvo odnosima Crne Gore, Hrvatske i BiH.
"Oni su primjer prijateljskih međudržavnih odnosa, karakterišu ih intenzivan politički dijalog, dobrosusjednski odnosi i opredjeljenje i svestrana bilateralna i regionalna saradnja", naveo je Perović.
Prema njegovim riječima, sve što povezuje tri države, od zajedničke istorije do evropskih i evroatlantskih opredjeljenja, ukazuje da su međuzavisnost, očuvanje mira i suživot na ovim prostorima njihova najveća dostignuća, nešto što ih preporučuje kao pouzdane miroljubive i ka budućnosti okrenute nacije i države.
"Tome je doprinijela snažna privrženost i angažman naših pograničnih regija, opština i gradova kroz inicijativu koja je rezultirala zajedničkim projektno orjentisanim radom", ocijenio je Perović.
On je podsjetio da je, tokom crnogorskog predsjedavanja, osnovana Komisija za prekograničnu saradnju u slučaju prirodnih i ostalih katastrofa na području upravljanja ljudskim resursima.
"Crna Gora je spremna na svim nivoima, opštinskom, regionalnom i na nivou Vlade, da punim kapacitetima bude posvećena saradnji prepoznajući u njoj priliku za poboljšanje kvaliteta života građana i dalje unaprjeđenje dobrosusjedskih odnosa", poručio je Perović.
Kapetanović: Zajedno vršiti monitoring granice na tromeđi
Pomoćnik ministra za bilateralne poslove Ministarstva vanjskih poslova BiH, Amer Kapetanović, kazao je da su zajednički projekti izuzetno aktuelni.
"Prije svega, jer su se dogodile nek stvari u posljednjih pet godina za koje mislim da odražavaju realnu potrebu lokalnih zajednica i država da se povezujemo na tom planu. Integrirana protivpožarna zaštita graničnog područja, monitoring granice, prekogranično povezivanje, putevi istrijskog nasljeđa, izražavaju sektorski sve one realne potrebe za zajedničkim odgovorom na krize, elementarne nepogode i katastrofe", kazao je Kapetanović.
On je ukazao i na značaj finalizacije digitalizacije, koja je u EU, završen proces.
"Monitoring granice na tromeđi kao sigurnosno pitanje protiv trgovine ljudima može se samo zajedno rješavati", dodao je Kapetanović.
On je istakao pomoć susjeda u saniranju šteta od nedavnih katastrofalnih poplava u BiH koje iznose 15 odsto GDP-a, a što i najegzaktnije govori o negativnim implikacijama za ekonomiju jedne države koja spada u red siromašnih.
Kapetanović je rekao da u EU postoje fondovi u kojim se može naći novac za finansiranje projekata posebno onih koji su u sinergiji tri zemlje, Igmanske inicijative i nevladinog sektora.
Bonus video:
