Ove godine na Solani neće biti berbe soli, ali će turisti moći da posmatraju ptice, voze bicikla stazama oko bazena ili čak da se kupaju u ljekovitom blatu koga je u izobilju.
Ono što nijesu vidjele sve lokalne vlasti, Vlada, stečajne uprave i vlasnici, prepoznala je Evropa u saradnji sa NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica i čak devet donatora na čelu sa Evropskom komisijom, Svjetskom bankom i Vladom Francuske odlučili su da u Solani počnu realizaciju projekta turističke valorizacije najstarije ulcinjske fabrike.
"Solana je najznačajnije stanište za ptice na istočnoj obali Jadrana. Ona se već u evropskim naučnim i ornitološkim krugovima profilisala kao jedan od četiri najznačajnija regiona za ptice na Starom kontinentu“, kaže za „Vijesti“ Darko Saveljić iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica.
Ističe da svake nedjelje makar jednom, vodiči Centra ugoste grupu stranih turista koji bi da uživaju u posmatranju ptica. I dok pokazuje unutrašnjost već opremljene suvenirnice, odnosno biletarnice na samom ulazu u Solanu, Saveljić ističe da je u toku izrada turističke infrastrukture.
"U suvenirnici su izloženi svi proizvodi koji se mogu dobiti na bazenima i u pogonima fabrike. Tako su turistima po pristupačnim cijenama dostupni ljekovito blato u teglama, salamura u bocama, jestiva i nerafinisana so 'za more u kadi', kristali sa berbi, brošure na albanskom, crnogorskom, engleskom i njemačkom jeziku i još dosta toga vezanog za Solanu“, priča Saveljić.
On je ocijenio da bi Solana na taj način mogla značajno da dogradi poslovanje i prihode.
Na Solani postoje za sada dvije osmatračnice, ali je planirana izgradnja još jedne. Posebno će biti zanimljive, kako ističe Saveljić, edukativna i ekološka staza.
"Edukativna staza biće duga 3,9 km i počinje tu u suvenirnici, gdje će vodiči upoznati turiste sa proizvodima Solane. Nakon toga, gosti idu u muzej koji smo renovirali, gdje će biti u prilici da vide film o Solani. Po izlasku iz muzeja, turisti biraju hoće li edukativnom ili ekološkom stazom na bazene“, pojašnjava Saveljić.
Edukativna staza, kako je naveo, imaće pokazni bazen, gdje će turistima biti prezentovan način na koji se vadi so i dio u kojem će moći da se kupaju u ljekovitom blatu.
"Ekološka staza biće dugačka 5,5 km i mi ćemo obezbijediti i bicikla koja će turisti moći da rentiraju ukoliko žele da poslije plaža imaju malo više aktivnosti posmatrajućii rijetke vrste ptica na čistom vazduhu", objasnio je Saveljić šta će biti dodatna sadržina ulcinjskog turističkog proizvoda ovog ljeta.
Juče je u Solani bilo oko 15 aktivista i volontera koji su kosili visoku travu i čistili smeće.
"Važno nam je da popravimo taj prvi utisak turista kada stignu u Solanu“, kazao je on navodeći da na Solani nema struje pa trenutno ne mogu da prikazuju snimljen film o fabrici.
Malo je lijepih stvari koje su se proteklu deceniju i po ili dvije mogle čuti sa ulcinjske solane. Uz sve prednosti projekta koji finansira Evropa, postoji i razlog za tugu, i u avgustu i septembru turisti će iz pokaznog bazena pokušati da shvate kako se to izvlači zdrava morska so.
Tako će zahvaljujući vlasnicima i stečajnoj upravi, biti uskraćeni za gotovo spektakularan prizor kada više od 50 berača istovremeno lopatama baca so iz bazena na samohodni transporter. Vodiči će morati da im objasne zašto je i to tako.
Ulaznica tri eura, vodičima ide pola
Saveljić je naveo da je Centar na Solani za potrebe projekta angažovao pet vodiča iz Ulcinja.
"To su sve mlade osobe koje znaju po nekoliko stranih jezika. Na edukaciji su bile u Sloveniji i Italiji“, kazao je Saveljić. Ulaz po osobi za posmatranje ptica na Solani, košta tri eura.
"Pola je za vodiča, a pola za Solanu koja bi ta sredstva trebalo da koristi za zaštitu ekoloških resursa", kazao je on.
Na bazenima ptice, na kanalu komarci, žabe i zmije
Saveljić kaže da Centar treuntno dijeli probleme Solane kojoj je već mjesecima isključena struja zbog 22.000 eura.
"Turistima trenutno ne možemo priuštiti film o solani jer nema struje", kaže on.
Mnogo veće probleme imaju mještani Đerana koji gravitiraju Port Mileni i solanskom kanalu koji presijeca naselje i kojim svježa morska voda ne teče već mjesecima.
Oni su suočeni sa pravom najezdom komaraca, muva, žaba i zmija što je direktna posljedica volje vlasnika i stečajne uprave da ne plaćaju struju, ne crpe morsku vodu na bazene i odreknu se berbe u nastojanju da fabriku pošalju u istoriju a zemljištu vrate status gradsko- građevinskog na kome bi bila dozvoljena gradnja.
Vlasnici tuže državu i bivšu direktorku
I dok ornitolozi uređuju krug Solane kako bi posjetiocima izmijenili percepciju prvog utiska, radnici Solane na birou pokušavaju da ostvare svoja građanska prava.
Solana je i definitivno klinički mrtva jer tamo osim obezbjeđenja i uprave, nema više nikoga. Skoro je izvjesno da berbe neće biti jer je u brojnim diverzijama, koje su još uvijek znak pitanja za policiju, stradao veliki broj osnovnih sredstava a šteta se mjeri stotinama hiljada eura.
Da stvari na Solani i definitivno nijesu bile jasne sa stanovišta logike, potvrdio je i potez Bojše Šotre, izvršnog direktora Eurofonda koji gazduje fabrikom, koji je zimus zaposlio osobu da štiti imovinu jednako i od radnika i od menadžmenta.
"Tačno je da su prošle i prethodnih godina nestajale stvari sa Solane i rađene sabotaže na poljima. Ukradena je potopna pumpa koja je snabdijevala polja morskom vodom. Takođe, poslije toga, nova pumpa je onesposobljena ubacivanjem raznih stvari i to sve pred berbu a da ne pričam o krađama vitalnih djelova bagera, dresina i ostalog", kazao je tada Šotra.
U međuvremenu, desilo se još par diverzija na glavnim crpnim postrojenjima.
Takođe, vlasnici Solane imaju nekoliko sudskih procesa koji su ogledalo poslovanja firme od uvođenja programiranog stečaja 2005.
Vlasnici se spore sa državom oko toga da li imaju pravo korišćenja ili vlasništva nad solilima - Skupština je nedavno poljima ulcinjske Solane vratila status zaštićenog, a ne gradsko-građevinskog zemljišta kako je svojevremno prekvalifikovala atraktivnu lokaciju u zaleđu Velike plaže površine 15 miliona kvadrata.
Takođe, vlasnici se sude sa bivšom izvršnom direktorkom Jelenom Aleksić- oni nju za nesavjesno poslovanje i zloupotrebu položaja a ona njih za neisplaćene otpremnine.
Kako su “Vijesti” već objavile, Šotra je podnio krivičnu prijavu protiv Aleksićke zbog sumnje da je, poptpisujući nalog 13. decembra 2010, učestvovala u nezakonitom transportu i otuđenju minibagera koji više nije vraćen u krug fabrike.
Aleksićka se sumnjiči za nesavjestan rad u privrednom poslovanju i službi, kao i za zloupotrebu ovlašćenja u privredi. Istovremeno, Aleskićka je tužila Solanu zbog neisplaćenih zarada i otpremnina. Proces se vodi u Privrednom sudu, a bivša direktorka potražuje više od 200.00 eura.
Bonus video:
