Marković: Sistem izvršenja krivičnih sankcija osnažen, to će se i nastaviti

Marković, je kazao i da je oblast izvršenja krivičnih sankcija složena i predstavlja izazov u svakom demokratskom društvu
74 pregleda 2 komentar(a)
Ažurirano: 12.06.2014. 11:43h

U Crnoj Gori uspješno je sproveden projekat podrške reformi sistema za izvršenje krivičnih sankcija, koji je stvorio dobre osnove za dalji napredak i usaglašavanje sa evropskim standardima, a država treba da nastavi dosljednu primjenu predviđenih novina.

To je danas ocijenjeno na završnoj konferenciji tvining projekta Podrška reformi sistema izvršenja krivičnih sankcija u Crnoj Gori, vrijednog 700 hiljada eura, koji je trajao od januara prošle godine.

Ministar pravde Duško Marković, kazao je da je oblast izvršenja krivičnih sankcija složena i predstavlja izazov u svakom demokratskom društvu, zbog potrebe jačanja efikasnosti sistema izvršenja sankcija i potrebe poštovanja prava osuđenih.

"Sa zadovoljstvom mogu istaći da je u posljednjih nekoliko godina sistem izvršenja krivičnih sankcija kod nas znatno osnažen i da se takav trend, uz stalne aktivnosti Vlade i uz učešće civilnog sektora nastavlja", rekao je on.

Marković je kazao da su prethodnih 18 mjeseci, u saradnji sa partnerima iz Njemačke i Kraljevine Holandije, u Crnoj Gori boravili brojni stručnjaci koji su profesionalno prenosili iskustva i izazove u vezi sprovođenja kaznene politike u svojim državama.

"Osim ograničenja slobode, lica lišena slobode moraju imati sva druga prava, posebno na optimalne uslove boravka, adekvatnu zdravstvenu zaštitu i pravo na rad. Naši rezultati u tom pogledu prepoznati su u izvještajima relevantnih Komiteta Savjeta Evrope i Ujedinjenih nacija", naveo je on.

Prema riječima Markovića, uz jasno opredjeljenje za dostizanje najvišeg nivoa poštovanja i zaštite ljudskih prava osuđenih, dalji razvoj sistema izvršenja krivičnih sankcija treba da se bazira na kontinuiranom usklađivanju sa međunarodnim standardima.

Drobnič: Uspješan projekat

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Mitja Drobnič, ocijenio je da je projekat uspješno završen, jer su na crnogorskoj strani na njemu radili oni koji su iskreno željeli promjene, ali i zato jer su iz EU došli stručnjaci iz država koji imaju visoke standarde i potrebna znanja.

On je kazao da izrada nacrta novih zakona i podzakonskih akata, osnivanje Kancelarije za uslovi otpust i sprovođenje memoranduma o obavljanju kazni rada u javnom interesu, predstavljaju značajne korake naprijed.

Drobnič je ukazao da Crna Gora, da bi ostvarila održivost predviđenih novina, mora da nastavi sprovođenje reformi pokrenutih projektom.

"Crna Gora treba da se fokusira na Zakon o izvršenju zatvorskih kazni i Zakon o izvršenju uslovne kazne, rada u javnom interesu i uslovnog otpusta, koji moraju što prije biti usvojeni u Skupštini. To uključuje usvajanje zakona i podzakonskih akata potrebnih za njihovo sprovođenje", rekao je on.

Drobnič smatra da Kancelarija za uslovi otpust mora povećati broj zaposlenih da bi mogla obaviti uvećan obim posla, navodeći da je u planu više od 20 novih kazni rada u javnom interesu, koje zahtijevaju pojačan nadzor službenika za uslovi otpust.

On je kazao da treba što prije pustiti u rad objekte za rehabilitaciju osoba iz bjelopoljskog zatvora.

"Uvjeren sam da postoji odlučnost Crne Gore da to odmah sprovede. Delegacija će pažljivo pratiti reforme zatvorskog sistema, i uvjeren sam da ćete uspješno nastaviti ovim putem kojim ste krenuli, uz podršku tvining projekta", naveo je Drobnič.

On smatra da će sve predviđene reforme doprinijeti smanjenju recidivizma i povećanju bezbjednosti.

Fišer: Crne Gora ide ka modernom sistemu

Njemački ambasador Pius Fišer, kazao je da je način na koji se društvo odnosi prema zločinu i tretira kriminalce, pokazatelj njene kulture vladavine prava.

"Crna Gora na svom putu ka inegraciji u EU, uputila se ka modernom i efikasnijem sistemu izvršenja krivičnih sankcija. U novu legislativu, koja je osnov za alternativne sankcije, gajim veliku nadu", naveo je on.

Prema riječima Fišera, sudije i tužioci pokazali su ohrabrujuće razumijevanje za primjenu alternativnih sankcija.

"Njihovo povjerenje u novi pristup treba njegovati i dalje jačati. Crnogorska Vlada šalje jak signal da se država, ne samo u teoriji već i u praksi, uputila ka modernom sistemu izvršenja krivičnih sankcija. Projekat je postavio temelje modernoj stvarnosti unutar zatvora, potpuno ispunjavajući evropske standarde", kazao je on.

Fišer je rekao da je uvjeren da će sve predviđene promjene biti moguće, navodeći da Crna Gora značajno prednjači u više oblasti.

Rabrenović: Izrađeni zakoni, sprovedene obuke

Vođa projekta u ime Crne Gore, Slavica Rabrenović, kazala je da su ključni rezultati ostvareni kroz tri komponente projekta, od kojih se prva odnosi na unaprjeđenje pravnog i regulatornog okvira za izvršenje krivičnih sankcija u skladu sa najboljim praksama Evropske unije.

"Druga komponenta odnosi se na unaprjeđenje rada jedinice za uslovnu slobodu i procesa reintegracije, a treća na unaprjeđenje sistema upravljanja zatvorom", podsjetila je ona.

Rabrenović je kazala da su izrađeni nacrti zakona o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu, kao i o izvršenju krivičnih sankcija, i da su sprovedene obuke za više od 40 tužilaca i sudija.

Ona je navela da je u Podgorici počela sa radom Jedinica za uslovnu slobodu, i da su izrađeni etički i kodeks ponašanja kao i priručnik za rad službenika te ustanove.

Best: Probacija jeftinija od zatvorske kazne

Vođa projekta iz Njemačke, Peter Best, kazao je da je suština projekta da manji broj ljudi bude u zatvorima, da se kraće zatvorske kazne zamjenjuju alternativnim, da se vrši procjena rizika osuđenika, obezbijede veće mogućnosti za njihovo zapošljavanje, ali i da se utvrde strogi programi za uslovno otpuštanje iz zatvora.

On je rekao da su eksperti Crnoj Gori trasirali put u toj oblasti, ali da je sada na državi da se vdi jasnom vizijom i da ostvari konkretan napredak.

Best je naveo da je da će ključno biti da se poveća povjerenje tužilaca i sudija u mjere i novine predviđene novom regulativom.

"Najvažnija alternativa zatvorskoj kazni je probacija, koja će da stvori bezbjednije zajednice, povećaće stepen javne zaštite i ona ide sa rehabilitacijom. Jeftinija je od zatvorske kazne, a dovešće i do smanjenja prebukiranosti zatvora", kazao je on.

Rezidentni savjetnik za tvining, Marius Fiedler, ukazao je da su uspostavljanje Kancelarije za probaciju i izvršenje kazni rada u javnom interesu ključne dobiti od projekta, navodeći da Crna Gora na to mora da bude veoma ponosna.

Galerija

Bonus video: