Protestna šetnja USSCG povodom Međunarodnog praznika rada 1 .maja krenula je sa Trga Republike kao i performans Sekcije mladih kojim je pokazano u kakvom su položaju mladi u Crnoj Gori danas. Šetnji je prisustvovalo i oko 100 građana.
Učesnicima protestne šetnje se u ime sekcije mladih Unije slobodnih sindikata (USSCG) i Sindikata medija obratila Marijana Camović, novinarka "Vijesti".
"Očekujemo da uz pomoć Unije slobodnih sindikata i angažman svih nas položaj medijskih radnika počne da se popravlja i da zaposleni bez straha počnu da govore o uslovima u kojima rade. Nakon godinu postojanja Sindikat medija je reprezentativan, ima iza sebe više prepoznatljivih akcija i primljen je u članstvo Evropske federacije novinara", istakla je Camović.
Ljudi koji će danas izvještavati o Prvom maju su velikim dijelom mladi, perspektivni i obrazovani i Praznik rada, ne svojom voljom, provode radno.
Prije 128 godina radnici u Čikagu su imali hrabrosti da se izbore za ono što Zakon o radu danas garantuje, a to je osmočasovno radno vrijeme. "Koliko nas danas ima hrabrosti da svom poslodavcu nakon osam sati rada kaže da je radni dan završen"
Prije 128 godina radnici u Čikagu su imali hrabrosti da se izbore za ono što Zakon o radu danas garantuje, a to je osmočasovno radno vrijeme.
"Koliko nas danas ima hrabrosti da svom poslodavcu nakon osam sati rada kaže da je radni dan završen? Zašto imamo problem da ih podsjećamo na njihove zakonske obaveze? Danas slavimo pristojan i dostojanstven rad od kojeg može da se živi ali većina nas, zapravo, ne zna šta to znači. Znamo šta znači prekovremeni, uzaludni, mizerno plaćeni ili neplaćeni rad. Znamo šta su vječite prijetnje otkazima i tehnološkim viškovima koji će da dobiju mizerne otpremnine. Znamo šta znači biti najamnik u profesiji kojom se bavimo po 10 i više godina, šta znači biti honorarac, radnik na određeno", kazala je Camović.
Stopa sindikalnog organizovanja u Crnoj Gori je izuzetno niska, ni male plate, ni optpuštanja, ni loši uslovi rada velikom broju kolega i koleginica iz svih djelatnosti nijesu dovoljan motiv da pokušaju da nešto mjenjaju.
"Snaga zaposlenih se ogleda u organizovanju i solidarnosti, ne u tajnim razgovorima sa poslodavcem. Angažovanost svih nas daje snagu sindikalnom pokretu, ljudi koji predstavljaju sindikat nemaju nikakvu pregovaračku moć ako nemaju članstvo iza sebe, a članstvo koje ćuti daje vjetar u leđa poslodavcima, ne sindikatima. Zbog toga je aktivnost mladih zaposlenih ljudi neophodna", rekla je Camović.
Camović je istakla i da su mnogi prestali da se nadaju da će se nešto promijeniti na bolje.
"Nekoliko desetina nas je smatralo da danas treba da budemo ovdje, nekoliko hiljada grđana će nas kritikovati zato što smo "samo" šetali, a nekoliko stotina hiljada će se praviti da se danas ništa ne dešava jer su davno prestali da se nadaju da se u ovoj državi bilo šta može promjeniti na bolje. I to je naš glavni problem – pasivnost na svim nivoima i nedostatak elementarne solidarnosti", objasnila je Camović.
Mihajlović: Mladima zatvoren prostor za zapošljavanje
"Nekoliko desetina nas je smatralo da danas treba da budemo ovdje, nekoliko hiljada grđana će nas kritikovati zato što smo "samo" šetali, a nekoliko stotina hiljada će se praviti da se danas ništa ne dešava jer su davno prestali da se nadaju da se u ovoj državi bilo šta može promjeniti na bolje. I to je naš glavni problem – pasivnost na svim nivoima i nedostatak elementarne solidarnosti"
"Gdje se danas nalazi većina mladih ljudi? Nažalost na biroima za zapošljavanje! Samo 11,8% mladih u Crnoj Gori je zaposleno, dok je stopa nezaposlenosti mladih između 15 i 30 godina starosti, za prvi kvartal 2013. godine, iznosila 45,3%. No, iako se, na jednoj strani, stopa nezaposlenosti mladih prema statističkim podacima iz godine u godinu povećava, na drugoj strani zabrinjavajuće raste broj stranih državljana koji se zapošljavaju u Crnoj Gori. Zato nam je nužno potrebna hitna reforma obrazovanja, koja će voditi prilagođavanju potrebama na tržištu rada", rekla je Mihajlović.
Po njenim riječima neshvatljivo je da, dok mladi visokoškolski kadrovi na prvo zaposlenje čekaju u prosjeku oko četiri godine, Vlada povećava starosnu granicu za odlazak u penziju sa 65/60 na 67 godina života, i time dodatno zatvara prostor mladima za zapošljavanje.
"Pri tom treba imati u vidu da povećanje starosne granice za odlazak u penziju ide, isključivo i samo, na ruku kadrovima koji rade u državnoj administraciji, dok zaposleni u privredi ne mogu efikasno raditi, niti sačuvati radna mjesta, ni po ranije propisanoj starosnoj granici od 65/60 godina života. Sumorna slika nezaposlenosti još je tamnija zbog velikog broja mladih radnika koji rade u izuzetno teškim uslovima na loše plaćenim poslovima, najčešće u sivoj ekonomiji", kazala je Mihajlović.
Od poslodavaca se zahtijeva društvena odgovornost.
"Zato zahtijevamo od poslodavaca da budu društveno odgovorni, da adekvatno vrednuju stečena zvanja mladih ljudi, da sa njima zasnivaju ugovore o radu na neodređeno vrijeme, da poštuju 8-smo časovno radno vrijeme, njihovo pravo na vikend i godišnji odmor, pravo na slobodne praznične dane", istakla je Mihajlović.
Andrić: Sindikati su pravo mjesto za mlade
Predsjednik Vijeća studenata Fakulteta političkih nauka i član Sekcije mladih USSCG Budimir Andrić kazao je da mladi što prije treba da počnu da se učlanjuju u sindikate iz više razloga, a naročito zbog toga što su im nedovoljno poznata prava koja imaju.
"Upravo je USS pravo mjesto preko kojeg možemo ostvariti svoje ciljeve koji su veoma jasni. To su stalna zaposlenja do kojih da bi došli moramo znati šta možemo i smijemo mi, a šta može i smije poslodavac da zahtjeva od nas. Moramo povećati građansku svijest i aktivnost jer ako se mi ne brinemo o nama samima, ko će drugi", kazao je Andrić.
On je istakao i da "mladi ljudi na kojima Crna Gora ostaje" više neće da trpe da se do posla dolazi preko kumovskih veza.
Galerija
Bonus video:
