Srednjovjekovni grad Kotor, stiješnjen u veličanstvenom Bokokotorskom zalivu, preživio je mnoge ratove i oluje.
Sada se suočava sa drugom vrstom napada - ogromni kruzeri sa velikim brojem turista prijete mjestu koje se godinama opisivalo kao "skriveni dragulj", prenosi pisanje AFP-a hrvatska novinska agencija Hina.
Obala koju je Lord Bajron opisao kao "najljepši spoj kopna i mora" sada je mjesto neobuzdanog razvoja nekretnina.
Stari grad opasan bijelim zidinama postao je alternativa putnicima koji su pokušavali izbjeći masovni turizam koji je zagušio Dubrovnik.
Prošle godine je izuzetno popularni Dubrovnik, prepoznatljiv po srednjovjekovnim zidinama i uvršten na UNESCO listu Svjetske kulturne baštine baš kao i Kotor, postao sinonimom turističke zagušenosti, zbog čega se i našao na nekim listama pretrpanih destinacija koje je poželjno izbjegavati.
Slična sudbina prijeti Kotoru.
"Kotor je nekad bio prepoznatljiv po tome što je autentičniji od Dubrovnika, ali sada smo se izjednačili", rekla je Sandra Kapetanović iz Expedita, kotorske grupe arhitekata koja zagovara održivi razvoj.
"Pretvaramo ga u grad suvenirnica", dodaje Kapetanović i napominje kako rast cijena nekretnina pogoduje zatvaranju knjižara, trgovina...
Prošle sedmice je putopisac Lonely Planeta tvitnuo fotografiju ogromnog kruzera koji je uplovio u Kotor, čija luka može da prihvati četiri takva odjednom, što doprinosi broju od oko 10.000 posjetilaca dnevno na vrhuncu sezone.
"Juče su tri odvratna diva blokirala zaliv", napisao je Peter Dragicevich.
"Uništili su Veneciju i Dubrovnik. Ostaje nada da neće uništiti i Kotor".
UNESCO, koji je uvrstio Kotor na listu svjetske baštine 1979. već godinama upozorava na gradnju koja prijeti glavnoj privlačnosti Kotora - harmoniji grada i krajolika.
Prije dvije godine je to tijelo UN-a zaprijetilo uklanjanjem Kotora sa Liste svjetske kulturne baštine, što je bio znak buđenja vlastima Crne Gore pa su prošle godine odlučili da nametnu privremeni moratorijum na novogradnju, podsjeća Hina.
"Pitanje je što dalje", kaže Ana Nives Radović, šefica lokalne turističke zajednice.
"Svjedočimo vremenu u kojemu ćemo napraviti ili velike promjene ili ćemo biti potpuno opustošeni, ako izaberemo samo jurnjavu za profitom", upozorila je Radović.
Crna Gora je nekad bila magnet za elitno društvo, posjećivale su je holivudske zvijezde i članovi kraljevskih porodica.
Turistička industrija doživjela je slom za vrijeme ratova koji su doveli do raspada Jugoslavije 90-ih.
Nakon što je zemlja sa tek 600.000 stanovnika proglasila nezavisnost 2006. godine, posvetila se izgradnji infrastrukture.
Turizam je opstao tokom svjetske finansijske krize 2008. i čini gotovo četvrtinu BDP-a Crne Gore.
Zemlju godišnje posjeti dva miliona ljudi, većinom ljeti.
Za to vrijeme turisti "vrše pritisak na gradove i komunalnu infrastrukturu", rekao je generalni sekretar u Ministarstvu turizma Damir Davidović za AFP.
Ključni problem leži u porastu broja privatnog smještaja koji utiče na poslovanje hotela i mijenja karakter zajednice jer brojni mještani ljeti izlaze iz svojih domova kako bi ih iznajmljivali turistima. Porast online platformi za iznajmljivanje poput Airbnb-a samo su pojačale problem.
Davidović dodaje da iznajmljivači privatnog smještaja rade u "sivoj" zoni, odnosno ne registruju nekretnine kako bi izbjegli plaćanje poreza.
Rade Ratković, profesor turizma iz Budve, još jednog turističkog centra sa prekomjernom izgradnjom, kaže da njegov grad "napadaju zgradurine".
Zagledan u plažu u Ulcinju, lokalni novinar i stručnjak za turizam Mustafa Canka mahao je glavom.
"Saobraćaj, parkiranje, struja... sa toliko turista to je napad na infrastrukturu i to ide na živce lokalnom stanovništvu", rekao je Canka dodavši da "svi koji rade u turizmu žive za tih 45 dana".
Ali, Canka je zabrinut za budućnost.
"Svjedočimo pohlepi i konzumerizmu koji izjeda naše područje i ljude, a sada i našu budućnost".
Bonus video:
