Ustavni sud u Crnoj Gori do sada nije uživao institucionalni autoritet koji odgovara sistemskom značaju te institucije, smatraju u Centru za monitoring i istraživanje (CEMI).
Direktor pravnog odjeljenja u toj nevladinoj organizaciji, Vlado Dedović, kazao je da povjerenje građana Crne Gore u Ustavni sud i njihova percepcija o značaju institucije Ustavnog suda treba da bude izdignuta na jedan značajnije veći nivo u crnogorskoj javnosti.
"Kao sud čija je misija u zaštiti ustavnosti i zakonitosti pravnog poretka, Ustavni sud u Crnoj Gori do sada nije uživao institucionalni autoritet koji odgovara sistemskom značaju ove institucije“, ocijenio je Dedović.
Prema njegovim riječima, možda se uzroci za to mogu naći u nedovoljnoj efikasnosti i ažurnosti u postupanju po inicijativama koje podnose građani i zainteresovani subjekti, u veoma dugom trajanju postupaka, u nedostatku odluka koje će u stručnoj i laičkoj javnosti biti prepoznate po kvalitetu i jačini pravnih argumenata.
"Činjenica je da Ustavni sud trenutno ne raspolaže dovoljnim ljudskim i administrativnim kapacitetima, kako bi na adekvatan način odgovorio potrebi sprovođenja postupaka koji su inicirani na efikasan način, uz donošenje odluka u razumnim rokovima“smatra Dedović.
On je podsjetio da je i CEMI, tokom prošle sedmice, podnio Ustavnom sudu inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ocjenu čl. 21 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o izboru odbornika i poslanika
Posebno, kako je naveo, zabrinjava to što je trenutno u toku više od hiljadu predmeta po ustavnoj žalbi i oko 180 postupaka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti normativnih akata, što je izazov sa kojim se Ustavni sud neće moći izboriti u postojećim kapacitetima.
"Imajući u vidu navedeno, nesumnjivo je da je pred Ustavnim sudom period u kome će značajni napori morati da budu preduzeti kako bi se izgradila institucija koja će zaista biti garant vladavine prava i posljednja brana u zaštiti Ustavom zagarantovanih prava građana Crne Gore“, kazao je Dedović.
On je podsjetio da je i CEMI, tokom prošle sedmice, podnio Ustavnom sudu inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ocjenu čl. 21 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o izboru odbornika i poslanika.
"Odnosno odredbe kojom se u pravni poredak uvodi pravilo da izborna lista za izbor odbornika i poslanika može biti utvđena i bez potpisa podrške ukoliko politička partija, ili grupa birača koja je podnosilac izborne liste, ima parlamentarni status“, precizirao je Dedović.
On je kazao da, kao podnosilac inicijative, smatra da bi Ustavni sud, kada su u pitanju slučajevi u kojima se neposredno odlučuje o ustavnosti akta koji reguliše sprovođenje radnje izbornog procesa koji je u toku, trebalo da odluči u najkraćim mogućim rokovima.
Isti je slučaj, kako je naveo, i sa inicijativom za ocjenu ustavnosti Zakona o finansiranju političkih partija.
"Ovo iz razloga što odluke po inicijativama za ocjenu ustavnosti izbornih zakona, koji su usvojeni neposredno prije početka izbornog procesa, mogu biti zakašnjele ukoliko budu donesene nakon okončanja izbornog procesa, jer se njima neće moći otkloniti sve eventualne štetne posljedice preduzetih radnji po normama ovih zakona“,pojasnio je Dedović.
Bonus video:
