Sistem zarada u Crnoj Gori nije pravedno postavljen i nema jasne i odgovorne politike za tu oblast, ocijenjeno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
CDT je od sredine januara do početka marta poslao zahtjeve za slobodan pristup informacijama predsjedniku države, Skupštini, Vladi, ministarstvima i drugim organima državne uprave, kao i regulatornim agencijama, nezavisnim institucijama, lokalnim samoupravama i preduzećima čiji je većinski vlasnik država.
Shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama (SPI), tražili su iznose mjesečnih plata i dodatnih nadoknada, odnosno kopije dokumenata koja sadrže informacije o prošlogodišnjim primanjima čelnih ljudi institucija. Istraživanjem je obuhvaćeno oko 100 institucija i preko 200 javnih funkcionera.
Direktor CDT-a, Dragan Koprivica rekao je da je cilj istraživanja je da se na sistematski način prikažu iznosi primanja u državi i da se da doprinos promjeni sistema, odnosno javnoj raspravi o novom Zakonu o zaradama u javnom sektoru.
neto zarade direktora nekih državnih kompanija su čak 30 odsto veće od zarade predsjednika parlamenta Crne Gore
»Uz uvažavanje obima posla i odgovornosti svih institucija, CDT smatra da postojeći sistem zarada nije pravedno postavljen. Ovako kreiran sistem ne doprinosi prevenciji korupcije«, rekao je Koprivica.
Kako je naveo, ukoliko se uporede razlike u zaradama čelnih ljudi institucija stiče se utisak da se prilikom utvrđivanja iznosa nije vodilo računa o odgovornosti i obimu posla koji šefovi pojedinih institucija imaju.
»Na primjer, poslanici, direktori kompanija, direktori i predsjednici savjeta regulatornih agencija, predsjednici i članovi senata Državne revizorske institucija imaju znatno veću neto zaradu od premijera, vicepremijera ili ministra«, kazao je Koprivica.
Kako je kazao, neto zarade direktora nekih državnih kompanija su čak 30 odsto veće od zarade predsjednika parlamenta Crne Gore.
»Zvuči gotovo nevjerovatno da direktori pojedinih organa državne uprave imaju najmanje prosječne zarade u analiziranim institucijama, a ključnu odgovornost u sistemu. Jedna od njih je i Poreska uprava – organ koji je najodgovorniji za punjenje budžeta i koji je, naprimjer, 2013. godine realizovao preko 920 miliona neto poreskih prihoda«, rekao je Koprivica.
Razlike između institucija
Drugi primjer je, kaže Koprivica, Uprava za inspekcijske poslove koja se bavi svim vrstama inspekcijskog nadzora.
»Takođe, ako analiziramo dodatna primanja funkcionera jasno je da ni ona nijesu dio nekog pravednog sistema nagrađivanja. I tu postoje značajne razlike između organa, pa se stiče utisak da dodatna primanja nijesu dio osmišljene politike već ad hoc odluke prvog menadžera institucija«, smatra Koprivica.
Te razlike, rekao je on, u konačnom još više deformišu postojeći sistem zarada i odgovornost za rad stavljaju u drugi plan.
On je kazao da je CDT u ranijim istaživanjima skretao pažnju da ne postoji kvalitetan sistem evaluacije urađenog posla unutar državnih institucija tako da, smatra on, ne iznenađuje postojanje takvog problema.
Koordinator programa Dobro upravljanje u CDT-u, Đorđije Brkuljan, rekao je da je Istraživanje pokazalo da značajan broj institucija potpuno ili djelimično ne poštuje Zakon o SPI i da na svojim internet stranicama ne objavljuje informacije o zaradama čelnih ljudi.
Kako je naveo, pojedini subjekti od kojih su tražili podatke nijesu ispoštovali zakonsku obavezu i princip odgovornog i transparentnog rada.
»I pored pokušaja da na više načina stupimo u kontakt sa njima i da im dobronamjerno sugerišemo da je to neprihvatljivo ponašanje, nijesmo uspjeli dobiti tražene podatke", kazao je Brkuljan, navodeći da se to, prije svega, odnosi na najznačajnije državne kompanije Elektroprivredu, Montenegroerlajns i Aerodrome Crne Gore.
Te kompanije se, smatra on, ponašaju neodgovorno, kao da nijesu u većinskom državnom vlasništvu i ignorišu svoje obaveze prema javnosti.
Njima se, kaže on, pridružuje i Centralna banka Crne Gore.
Pojedini subjekti od kojih su tražili podatke nijesu ispoštovali zakonsku obavezu i princip odgovornog i transparentnog rada
Kako je kazao, prilikom sakupljanja podataka, istraživački centar CDT-a je primijetio da svi opštinski službenici nijesu upoznati sa Vladinom Uredbom o naknadi troškova u postupku za pristup informacijama niti sa Zakonom o SPI a troškovi postupka za SPI u opštinama variraju od dva do 25 EUR.
Oni su ilustrovali zaključke i dali pregled neto zarada starješina organa koji su obuhvaćeni istraživanjem. Detaljnije podatke će, najavio je on, narednih dana objaviti na CDT portalu i u medijima.
Vujanoviću koverta od 1.660 eura, Krivokapić 1.400 a Đukanović 1.154 eura
Kako je rekao, predsjednik Crne Gore ima prosječnu zaradu 1.660 eura, a prema podacima te institucije predsjednik države ne prima dodatne nadoknade.
Predsjednik Skupštine Crne Gore prosječno prima 1,4 hiljade, dok poslanici zarađuju 1.207 eura.
»Pored osnovne zarade, svi parlamentarci primaju i redovnu nadoknadu za predsjedavanje, 300 eura, i učešće u radnim tijelima, 225 eura, kao i za učešće u radu Kolegijuma Skupštine eura. Takođe, poslanici primaju i nadoknade za privremena radna tijela, koja iznose i do 1,5 hiljada eura.
Prema rezltatima istarživanja, neto zarada predsjednika Vlade u prosjeku iznosi 1.154 eura, a potpredsjednika 990 eura.
Vlada CDT-u nije dostavila podatke o dodatnim nadoknadama premijera i potpredsjednika, već je uputila na sajt Komisije za utvrđivanje konflikta interesa na kojem još nijesu objavljeni svi podaci. Rok za objavljivanje je 31. mart.
Ministarska plata je u prosjeku 970 eura.
Prema riječima Brkuljana, tražene informacije nijesu poslali ministarstva zdravlja, kulture, nauke i saobraćaja i pomorstva i time, ocijenio je on, pokazali neodgovoran odnos prema javnosti i nepoštovanje Zakona o SPI.
»Dio ministara ne prima dodatne nadoknade, dok jedan broj njih dobija novac za učešće u radnim tijelima. Ti iznosi variraju od 300 do 500 EUR«, kazao je Brkuljan.
Istraživanje je pokazalo da direktori Vladinih uprava, agencija, direkcija i sekretarijata primaju u prosjeku 760 eura.
Tražene podatke CDT-u nijesu dostavili Uprave za dijasporu i za zbrinjavanje izbjeglica.
Dio starješina tih organa ne prima dodatne nadoknade, a oni koji primaju mjesečno dobijaju od 300 do hiljadu eura.
Kako je naveo, direktor Željezničkog prevoza prosječno prima 1.994, a direktor Morskog dobra 1.398 eura.
Plata direktora Pošte veća od direktora Plantaža
Prosječna neto zarada direktora Pošte Crne Gore iznosi 1.387 eura, a direktorice Plantaža 1.185.
Direktor Luke Bar u prosjeku prima 987 eura.
»I u državnim preduzećima postoje razlike u primanju dodatnih nadoknada. Većina direktora nema dodatne nadoknade, dok neki dodatno zarađuju i preko 700 eura«, rekao je Brkuljan.
Kada je u pitanju Državna revizorska institucija (DRI) prosječna plata predsjednika iznosi 1.627 eura, a člana Senata 1.413.
Prema nalazima istraživanjima, predsjednik Nacionalne turističke organizacije u prosjeku prima 1.066 eura.
Gradonačelnicima plata od 890 do 1,7 hiljada eura
Plata gradonačelnika u prosjeku iznosi 1.180 eura a neto zarade variraju od 890 eura do preko 1,7 hiljada eura.
Većina gradonačelnika, rekao je Brkuljan, ne dobija dodatne nadoknade za članstva u radnim tijelima ili bordovima direktora, a nekoliko njih prima i do 300 eura mjesečno.
Istraživanje pokazuje da direktor Agencije za elektronske komunikacije prosječno prima 1.395 eura, a predsjednik Savjeta 1.379.
Prosječna plata direktora Agencije za energetiku iznosi 1.303 eura, a predsjednika Savjeta 1.315.
Direktor Agencije za nadzor osiguranja prima 1.142 eura, a predsjednik Savjeta 1.414.
Bonus video:
