Zaposleni u Kliničkom centru (KC), odnosno Dječjoj bolnici, prema pacijentima moraju da postupaju profesionalno, sa pažnjom i uvažavanjem, naročito kada je riječ o neukim strankama.
Na to je iz kancelarije ombudsmana ukazano KC i Dječjoj bolnici, nakon što je majka jedanaestomjesečne djevojčice, liječene u toj ustanovi, dostavila pritužbu.
Takođe, ukazano je i da otpusne liste treba blagovremeno izdavati pacijentima, odnosno njihovim porodicama.
Majka djevojčice, Dijana Nunić, ranije je “Vijestima” kazala da je tri dana u martu, u Dječjoj bolnici, bezuspješno čekala neurologa da pregleda njenu bebu koja je zbog febrilnog napada, odnosno visoke temperature i gušenja, poslata na bolničko liječenje. Nunić je ispričala da je napustila bolnicu na svoju ruku, jer se neurolog nije pojavio, nakon čega je dva i po mjeseca čekala otpusnu listu.
Direktor Pedijatrijske klinike Draško Nikčević objasnio je tada da bi neurolog vjerovatno pregledao njeno dijete za dva dana, da nije na svoju ruku napustila bolnicu.
Zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Snežana Mijušković, ukazala je da u izjašnjenju nije navedeno iz kojih razloga otpusna lista nije izdata blagovremeno, već tek nakon dva mjeseca.
“Smatramo da ovakvo postupanje nije u skladu sa Pravilnikom o kućnom redu, načelima efikasnosti i dobre uprave. Naime, Pravilnikom je propisano da nakon završenog liječenja ordinirajući ljekar otpušta bolesnika sa listom koja sadrži, pored opštih podataka o bolesniku, vrijeme liječenja, dijagnozu, terapiju, uputstvo o daljem tretmanu, rezultate ispitivanja i epikrizu”, objasnila je Mijušković.
Ombudsman se osvrnuo i na žalbu majke da je ljekare pitala u vezi zdravstvene situacije bebe, da joj je rečeno da će neurolog sve pojasniti, koji se nije pojavio tog niti narednog dana, te da joj je nakon toga navodno saopšteno da je ljekar na bolovanju i da ne znaju kad će se vratiti.
KC je u izjašnjenju naveo da je dežurni pedijatar, koji je primio dijete, objasnio majci i prirodu bolesti, ali da joj to očigledno nije bilo dovoljno.
“Stiče se utisak da smatraju da je zainteresovanost majke za djetetovo zdravstveno stanje bila pretjerana. Po mišljenju zaštitnika, ovakav pristup zdravstvene ustanove nije u skladu sa Etičkim kodeksom, koji je Ministarstvo zdravlja dostavilo svim zdravstvenim ustanovama, a kojim se propisuje da je u odnosu sa korisnicima usluga zaposleni dužan da postupa profesionalno i konstruktivno, pokazujući zainteresovanost i strpljenje...”, piše u mišljenju.
Mijušković je navela da su Konvencijom o pravima djeteta Ujedinjenih nacija propisani minimum prava i standarda koji bi država morala osigurati svakom djetetu, kojem se garantuje pravo na najbolje moguće liječenje
“Iz odredaba Konvencije proizlazi da je u svim situacijama, kada se govori o zdravlju djeteta, a naročito kada je dijete smješteno na bolničko liječenje, važno pružiti roditeljima obavještenja i objašnjenja o bolesti i načinima liječenja. Ovo pogotovo kada su u pitanju stanja koja su za roditelje nepoznanica i čiji simptomi, prema navodima iz KC, mogu biti zastrašujući, što je majka djeteta doživjela prvi put. Otuda i strepnja roditelja i traženje dodatnih informacija”, ukazala je Mijušković.
Otišao 101 ljekar, država nema dobru zdravstvenu politiku
Posljednje četiri godine zdravstveni sistem Crne Gore napustio je 101 ljekar, pokazuju podaci Sindikata doktora medicine. “Razlozi njihovog odlaska su niske zarade, loši uslovi rada, loša organizacija posla, nedostatak protokola i normativa, visoki rizici s kojima se nose zbog prethodno navedenog, međuljudski odnosi, privilegovanje pri dodjeli specijalizacija i usavršavanja, nemogućnost napredovanja, loši odnosi s menadžmentom, neriješeno stambeno pitanje”, rekla je za agenciju Anadlolija predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore Milena Popović Samardžić, navodeći da ljekari mahom odlaze u Sloveniju i Njemačku, ali isto tako i u Francusku, Veliku Britaniju, Švedsku, Norvešku, Austriju.
U zdravstvenom sistemu radi oko 220 ljekara na 100.000 stanovnika. Prema standardima EU, potreban broj ljekara je 335 na 100.000 stanovnika. Procjena je da zdravstvu u Crnoj Gori fali oko 700 ljekara, prenosi agencija.
Predsljednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša smatra da je razlog problema u zdravstvu nesrazmjera između prava građana koji se liječe na teret fonda zdravstva, i kadra, prostora, oprema i novca koje država izdvaja za to. “Iz pomenutog razloga, umjesto zdravlja za sve, došli smo u situaciju da možemo na pravi način pomoći manjem procentu građana, što logično izaziva njihovo nepovjerenje”, kaže Mugoša.
Bonus video:
