Tokom sprovođenja Programa za stručno osposobljavanje evidentirani su izazovi, pa je jedan broj poslodavaca odustao nakon dodjeljivanja korisnika, velika je regionalna disproporcija između ponude i tražnje, a postojalo je i nezadovoljstvo korisnika sa poslodavcima koje su sami birali.
To piše u Izvještaju o realizaciji tog programa, koji je juče usvojila Vlada.
“Često su velika očekivanja i nerealni zahtjevi od strane visokoškolaca, a izazov je i to što ne postoje kaznene odredbe za neodgovorno ponašanje poslodavaca i korisnika, naročito u fazama prije početka stručnog osposobljavanja”, piše u izvještaju.
Kao izazov navode i potrebu jasnog definisanja upisne politike, u skladu sa potrebama tržišta rada.
Najviše korisnika programa završilo je ekonomiju, menadžment i pravo, dok je najveća potražnja bila za ekonomijom, pravnim naukama i engleskim jezikom. Međutim, programom su poslodavci tražili više zanimanja za koja nije bilo adekvatno obrazovanih kandidata. Takva su računovodstvo i berzansko poslovanje, fizičko vaspitanje djece, nauka o obrazovanju, hidrotehnika, ratarstvo i gastonomija.
Nakon sprovedene prve i druge faze povezivanja u Programu za stručno osposobljavanje, šansu za to dobilo je 3.744 visokoškolaca, dok je i dalje ostalo 2.056 ponuđenih slobodnih mjesta i 633 visokoškolaca koji nijesu dobili željenog poslodavca. "Ključni razlozi za nemogućnost povezivanja svih preostalih poslodavaca i korisnika bila je razlika u ponudi i tražnji, regionalna neujednačenost, kao i činjenica da su poslodavcima kod kojih su željeli da obave stručno osposobljavanje dodijeljeni korisnici sa većom prosječnom ocjenom na osnovnim studijima", piše u dokumentu.
Najmlađi korisnik Programa za II generaciju ima 21 godinu, a najstari 59, piše u izvještaju. Najmlađi korisnik je Žana Novović, a najstariji Milenko Sekulić.
Bonus video:
