Žene danas čine između 8,69 i 8,97 odsto svih pripadnika oružanih snaga država zapadnog Blakana, pa je potrebno kontinuirano raditi na povećanju njihove zastupljenosti u tim strukturama, a posebno na mjestima odlučivanja, kreiranja i sprovođenja politika.
To je pokazalo istraživanje o položaju žena u oružanim snagama država zapadnog Balkana, sprovedeno u okviru UNDP/SEESAC projekta, pod nazivom "Podrška integraciji principa rodne ravnopravnosti u sektoru bezbjednosti u državama zapadnog Balkana".
U preporukama Studije, koja je danas predstavljena pred Odborom za rodnu ravnopravnost, pokazalo se da je potrebno razviti, usvojiti i primijeniti dugoročni strateški pristup u cilju povećanja broja kvalifikovanih kandidatkinja za oružane snage.
Navodi se i da je potrebno imenovati, obučiti i kontinuirano podržavati osobe zadužene za rodna pitanja, precizno definisati njihovu ulogu i djelokrug rada na različitim nivoima u oružanim snagama.
Na izradi studije su sarađivala ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije i Crne Gore.
"U cilju poboljšanja kapaciteta za rodno osjetljivo upravljanje personalom potrebno je unaprijediti kapacitete za vođenje rodno osjetljive statistike, unaprijediti kadrovske baze podataka, obezbijediti kvalitativno i kvantitativno rodno osjetljivo praženje razvoja karijere i fluktuacije kadra, kao i adekvatbno uređenje sistema prikupljanja, diseminacije i analiziranja tih podataka", navodi se u studiji.
Na izradi studije su sarađivala ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije i Crne Gore.
U tom dokumentu se kaže da je potrebno povećati zastupljenost žena na stručnim usavršavanjima i školovanjima kroz podsticanje donosilaca odluka da identifikuju i upute kvalifikovane žene, kao i kroz ohrabrivanje samih žena da se prijave.
Dodaje se da je potrebno prilagoditi infrastrukturu, uniforme i opremu uslovima rada žena, unaprijediti mjere za usklađivanje privatnog i profesionalnog života i ohrabriti žrtve da prijave rodnu diskriminaciju i seksualno uznemiravanje i osnažiti mehanizme reagovanja i zaštite.
Potrebno je sistematski uključivati problematiku rodne ravnopravnosti u cjelokupan sistem obuke i obrazovanja, uvesti rodno senzitivan jezik i promovisati njegovo korišćenje i ohrabrivati i obučavati žene za učešće u multinacionalnim operacijama.
Vrbenski: U crnogorskoj vojsci nažalost nema žena komandanata
Stalni predstavnik UNDP u Crnoj GORI, Rastislav Vrbenski, kazao je da je istraživanje pokazalo da žene danas čine između 8,69 i 8,97 odsto svih pripadnika oružanih snaga država zapadnog Blakana.
On je naveo da da podaci pokazuju da žene u Crnoj Gori čine oko 4,4 odsto Vojske, "od kojih nijedna, na žalost, nije na komandnoj pociziji".
"Vidjlive su konkretne mjere koje Crna Gora provodi u cilju povećanja broja u oružanim snagama, a zadovoljstvo nam je da vidimo da je Ministarstvo u planu aktivnosti za ovu godinu već uvrstilo neke od preporučenih mjera iz Studije", rekao je Vrbenski.
Prema njegovim riječima, statistika pokazuje da su žene najzastupljenije u takozvanim drugim službama u oružanim snagama, u koje spadaju civilna lica u vojnoj službi, medicinsko i administrativno osoblje, vojna policija i rezervisti.
U toj kategoriji žene su zastupljene između 9,81 i 41 odsto.
"Statistika opovrgava stereotipe o tome da je vojni poziv isključivo muški i da žene ne mogu ravnopravno sa njima da obavljaju zadatke", kaže se u izvještaju.
Studija je pokazala da su u multinacionalnim operacijama žene zastupljene između 1,61 i devet odsto, a na komandnim pozicijama oko 2,9 odsto.
Prema tim podacima, žene su u kopnenoj vojsci Crne Gore zastupljene sa 4,41 odsto, u vazduhoplovstvu sa 4,17, a u crnogorskoj mornarici mornarici 0,69 odsto.
U Crnoj Gori na komandnim pozicijama nema žena, kao ni žena u uniformi na upravljačkim pozicijama.
U Studiji se navodi da je u Crnoj Gori 2006. godine počeo proces regrutovanja žena za potrebe crnogorske vojske, a 2008. godine, nakon uspostavljanja saradnje sa vojnim akademijama zemalja partnera, počelo se sa praksom odabira kandidaktinja za upućivanje na inostrane vojne akademije.
"Statistika opovrgava stereotipe o tome da je vojni poziv isključivo muški i da žene ne mogu ravnopravno sa njima da obavljaju zadatke", kaže se u izvještaju.
Pejanović Đurišić: Radimo na povećanju broja žena u vojsci
Ministarka odbrane Milica Pejanović Đurišić podsjetila je da je prije 14 godina usvojena rezolucija Ujeinjenih nacija Žene, mir, bezbjednost.
"Ministarstvo intenzivno radi na povećanju zastupljenosti žena u tom resoru i Vojsci, sa posebnim fokusom na njihovom angažovanju na mjestima odlučivanja, kreiranja i sprovođenja politika", rekla je ona.
ejanović Đurišić je poručila da će Ministarstvo nastaviti da implementira i unaprjeđuje primjenu rodne ravnopravnosti.
Prema riječima Pejanović Đurišić, žene iz sektora odbrane učestvuju u kreiranju tekstova zakona iz te oblasti, koordiniraju odbrambeno bezbjednosnu saradnju Crne Gore sa drugim državama, rade kao savjetnici za odbranu u vojnoj misiji Crne Gore pri Alijansi, a povećava se i njihov broj u vojsci.
Ona je kazala da se iz Crne Gore u više država svijeta trenutno školuje, devet kadetkinja "koje pokazuju izvanredne rezultate i izuzetno visok tepen motivacije".
Pejanović Đurišić je poručila da će Ministarstvo nastaviti da implementira i unaprjeđuje primjenu rodne ravnopravnosti.
Ona je dodala da je bitno povećati broj zainteresovanih djevojaka, navodeći da je to proces, koji će trajati,kao i da interesovanje postoji, ali da nije na velikom nivou.
Predsjednica Odbora Nada Drobnjak kazala je da je u vojnoj reformi Crne Gore ključno pitanje ljudskih resursa.
"U pitanju reforme bitno je da promijenimo percepciju da vojska nije samo neki potrošač već veliki potencijal društva, kako naučni i karijerni spoljnopolitički", rekla je Drobnjak.
Bonus video:
