Samo aktivnim učešćem mladih u procesima donošenja odluka od značaja za njihovu budućnost može se uticati na suštinsko poboljšanje položaja mladih u društvu, ocijenjeno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Navodi se da rezultati istraživanja o mladima u Crnoj Gori pokazuju da oni, uprkos svojim potencijalima, postaju sve više nezainteresovani za bilo kakav društveno-politički angažman kako bi mijenjali na bolje okruženje u kojem žive.
"Važan dio uzroka je i u obrazovnom sistemu koji ne podstiče aktivizam", ocijenio je saradnik na programima CGO-a Miloš Knežević.
Kako je naveo, građansko obrazovanje je sa redovnog i obaveznog predmeta svedeno na izborni, a taj predmet je nosio najviše mogućnosti za učenje principa demokratske političke kulture, razvoja komunikacionih i zagovaračkih sposobnosti, ali i kritičkog promišljanja.
"Tako se mladima, kroz formalni obrazovni sistem, ne daje osnova da budu pripremljeni da prepoznaju tekuće probleme, a posljedično ni da preduzmu lične akcije u pravcu promjena u društvu i rješavanja izazova sa kojima se suočavaju", rekao je Knežević.
On smatra da je zabrinjavajuće i što mladi nemaju povjerenja u institucije sistema, ocjenjujući da su često predmet njihove manipulacije i instrumentalizacije. "U Crnoj Gori pogled na mlade još nije pogled na potencijal, već je to prije pogled na određeni „problem“.
Zanemaruje se činjenica, kaže on, da mladi nijesu problem sami po sebi, već da je potrebno raditi na rješavanju konkretnih problema mladih i koje su oni kao takve prepoznali, a ne neko drugi u njihovo ime.
"Mladi ne mogu biti samo „resurs za budućnost“, oni moraju biti učesnici koji svojim potencijalima i aktivizmom doprinose poboljšanju društvenog i političkog života sadašnjice", kazao je Knežević.
On je ocijenio da nacrt novog Zakona o mladima, koji je bio na javnoj raspravi, nije prepoznao značaj podrške omladinskom aktivizmu mladih koji se predloženim komplikovanim i birokratskim rješenjima ograničava.
Na primjer, omladinsku organizaciju može osnovati samo nevladina organizacija, studentski parlament organizacione jedinice univerziteta u Crnoj Gori ili učenički parlament u srednjoj školi.
"U praksi, ovo znači da mlada osoba koja se želi baviti omladinskim pitanjima van postojećih struktura to ne može, već mora pripadati već formiranim kako bi onda osnovala omladinsku organizaciju koja će imati status pravnog lica i svoje organe upravljanja", rekao je Knežević.
On smatra da je problematično i propisivanje uslova za osnivanje omladinske organizacije, u kojima stoji da omladinska organizacija prilikom osnivanja mora imati obezbijeđen prostor za administrativno poslovanje.
"Nacrt Zakona ograničana i članstvo u omladinskim organizacijama a time i mogućnost bavljenja različitim oblicima društvenog angažmana u više organizacija", rekao je Knežević.
CGO se nada da će brojne reakcije na ovaj zakonski tekst imati uticaja kako bi se unaprijedio u konačnoj verziji i dao podsticajan okvir za ohrabrivanje mladih na aktivizam a ne da bi služio učšvrćavanju apatije i percepcije mladih da oni ovom društvu ne pripadaju.
Bonus video:
