Vladin Savjet za zaštitu od diskriminacije značajno se bavio ljudskim pravima LGBT osoba, ali nije tačno da je to rađeno na štetu drugih, saopštio je LGBT aktivista Zdravko Cimbaljević.
Članovi Savjeta, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje i generalni direktor Centra za antidiskriminaciju EKVISTA, Daliborka Uljarević i Milan Šaranović saopštili su ranije da statistika tema, kojima se Savjet bavio, jasno ukazuje na favorizovanje jednog oblika diskriminacije – prema LGBT osobama.
Cimbaljević je saopštio da je skoro dvije godine bio član Savjeta i da je, u državi u kojoj je decenijama homofobija njegovana kao institucionalna i nacionalna vrijednost, osnivanje tog tijela imalo posebnu težinu.
To je, smatra on, bilo i priznanje da se po pitanju homofobije nedovoljno radi.
"Osnivanjem Savjeta se priznalo da u Vladi postoje veliki problemi s razumijevanjem univerzalnosti ljudskih prava. Nažalost, ti ministri, zbog njihove manjinske pripadnosti, političke težine i koalicijskog kapaciteta, a i zbog unutrašnje homofobije koju su gajili, nisjeu smijenjeni niti kažnjeni", saopštio je Cimbaljević.
Kako je kazao, uz homofobiju, odustvo odgovornosti je inače najveća crnogorska teškoća.
"Izlazna statistika Savjeta govori da se Savjet za zaštitu od diskriminacije značajno bavio ljudskim pravima LGBT osoba. Ali je netačno, to odgovorno tvrdim, da je to rađeno na štetu drugih. Povećano interesovanje Savjeta je bilo poželjno i opravdano", kazao je Cimbaljević.
On, dodao je, odgovorno tvrdi da ni za kog u Savjetu to nije bilo sporno.
"Sve do sada kada se, iz nekog veoma upitnog razloga, dešava intenzivna manipulacija statistikom i činjenicama".
Prema riječima Cimbaljevića, LGBT zajednica nije imala, za razliku od drugih, prostor i priliku za dijalog s vlastima niti programsku politiku koja će njene prilike popraviti, svi drugi su te mogućnosti koristili godinama.
"Zato je Savjet odigrao dobru i pozitivnu ulogu u pokretanju i usmjeravanju procesa društvenog prihvatanja LGBT osoba. To smo svi, kao članovi Savjeta, maksimalno i jedinoglasno podržavali", kazao je on.
Drugi su, kako je rekao, godinama prije toga imali posebne zakone, strategije, savjete, nacionalna tijela samouprave, a u slučaju LGBT zajednice nije bio moguć ni elementarni prijem, niti pristojan razgovor, s resornim ministrom.
"Sve druge grupe imale su i imaju otvorene brojne druge dijalog forume pa zato i nije tačno da se dešavalo "favorizovanje" LGBT tematike. Ako se držimo univerzalnosti onda "favorizacije" u ljudskim pravima nema. Nikada nijesmo, zbog našeg teškog položaja i marginalizacije, ugrožavali niti prozivali druge manjine", rekao je Cimbaljević.
On tvrdi to što se ovih dana porovlači kroz članke medija nije tačno.
"To je upravo zamka koja odgovara vlastima kako bi se civilno društvo diskreditovalo, svađalo i udaljavalo od suštine procesa".
"Mi smo ti koji smo pripremali i jedinstveno usvajali program rada Savjeta. To nam niko nije nametnuo. Nije nas, iz civilnog društva, bilo ko iz Vlade i međunarodnih struktura, sprečavao da podnosimo inicijative i sami više radimo", rekao je Cimbaljević.
Zato, kako je kazao, treba obratiti pažnju i na ulaznu statistiku u vezi s radom Savjeta.
"Znači od dana našeg obrazovanja, tokom godinu i po dana, treba obratiti pažnju koliko smo to podnijeli inicijativa i kakvo je bilo naše suštinskio intresovanje".
"Poslednjih mjeseci 2013. godine jesmo ga povećali. Tim savjetom predsjedavala su dva premijera a naš pristup prema njima bio je različit. To nije bilo uslovljeno boljom praksom ljudskih prava u, na primjer, 2012. godini", kaže se u saopštenju.
Cimbaljević je naveo da LGBT zajednica u Crnoj Gori nikada nije bila sebična.
"LGBT Forum Progres, čiji sam osnivač i dugogodišnji direktor, njegovao je, i pokazivao maksimalnu solidarnost i sluh prema svim ugoženim grupama i pojedincima. To potvrđuju naše akcije, aktivnosti, peticije, inicijative, saopštenja", ocijenio je on.
Prema riječima Cimbaljevića, organizacijski i individualno, u privatnim životima, u svakodnevnom životu su pokazivali najveću moguću bliskost, poštovanje i požrtvovanost prema građanima i prijateljima među kojima su dominirali ugroženi i obespravljeni – najviše osobe s invaliditetom, Romi i Egipćani i žene koje trpe nasilje.
On je, kako je rekao, primijetio da u diskusiji o efektima rada Savjeta dominira pominjanje savjetnika premijera i sekretara Savjeta, Jovana Kojičića.
"S njim se ne slažem u mnogo čemu. Počev od političkog opredjeljenja. Lično mislim da je Vlada za koju radi mogla da uradi puno više. Mislim i da je to Vlada koja se previše izvlači na procese i mentalitet", saopštio je Cimbaljević.
On smatra da se posebno morala obratiti veća politička pažnja na to koliko i kako rade državni tužioci i da je, kako je rekao, zaslužio svu zakonsku zaštitu koja je izostala, a život učinila nepodnošljivim.
"Razumijem da Kojičić nije lice koje donosi odluke ali jeste politički savjetnik na ključnom sistemskom mjestu. Ipak bio bih licemjer i neodgovaran kada bih rekao da je Kojičić čovjek koji nije posvećen, da nije visoko kompetentan i da tokom njegovog rada nije uređeno dosta toga", naveo je Cimbaljević.
"Jednom ću se sigurno vratiti u Crnu Goru"
On je kazao da bi se, kao LGBT osoba i lider, osjećao manje nade za promjenama, ali i više nezadovoljstva kada u crnogorskom sistemu ne bi bio neko kao on.
"Primjetio sam da su čak neke kolege iz civilnog sektora slično komentarisali na socijalnim mrežama priznavajući njegov trud i posvećenost. Uz to mislim da on sam nije dovoljan. Potrebno je mnogo više takvih jer praksa ljudskih prava i napredak društva ne može i ne smije zavisiti od jedne osobe", kaže se u saopštenju Cimbaljevića.
On se, dodao je, plaši da je u slučaju Crne Gore to tako i da neke promjene, koje se na nekim poljima jesu desile, nijesu održive i trajne.
"To nije dobro. Čini mi se da postoji neki patern kod nas. Kada je nešto dobro, kada se razvija i ide naprijed, i to čitav svijet vidi, onda se jave ljudi koji su nezadovoljni pa, umjesto da stvari idu naprijed, žele da i ono sto je i krenulo dobrim putem sruše", kazao je Cimbaljević.
On je podsjetio da ne živi u Crnoj Gori, ali da će joj se jednom sigurno vratiti.
"Do sada nije otklonjen nijedan razlog zbog kojeg sam u političkom egzilu. Ali to ne znači da zato što nijesam tu, svojoj zemlji i LGBT zajednici, čiji sam tri godine bio jedini eksponirani pripadnik, ne želim dobro i napredak. Želim. Svim bićem tome ću i odavde aktivno doprinositi", poručio je Cimbaljević.
Kanada je u novembru prošle godine odobrila politički azil Cimbaljeviću, koji je prvi javno deklarisani homoseksualac u Crnoj Gori. On je napustio Crnu Goru nakon konstantnih prijetnji smrću, koje je dobio zbog svoje orjentacije, a koje su najviše bile izražene u julu, za vrijeme održavanje Parade ponosa u Budvi.
Galerija
Bonus video:
