Ako Vlada podrži namjeru Ministarstva saobraćaja da se na Smokovcu (Rasu), na izlazu iz Podgorice prema Kolašinu, gradi petlja na kojoj će se ukrstiti budući autoputevi Bar Boljari i Jadranskojonski, Milodarka Novosel, ekonomistkinja u penziji sa Smokovca i profesorica Jelisava Kalezić podnijeće protiv Vlade i resora Ivana Brajovića krivičnu prijavu državnom tužiocu zbog ugrožavanja državnog i interesa stanovnika tog prostora.
“Ministar saobraćaja Ivan Brajović, kada je riječ o petlji na Smokovcu, vozi u rikverc i polazi od stanovišta iz 1979. godine kada je počela priča o izgradnji autoputa prema sjeveru. Valjalo bi ga podsjetiti na nekoliko detalja. Tada nije bilo pomena o Jadranskojonskom autoputu i ukrštanju na Smokovcu. Tada su na Rasu živjele tri porodice i na magarcima tjerale vodu iz Morače. Nije bilo kao sada na hiljade čokota vinove loze, nije bilo dalekovoda, posebno ne međunarodnih. Nije bilo ni približno života koliko sada, nijesmo bili ekološka država niti smo imali svijest koliko su važni potencijali poljoprivredno zemljište i voda”, kazala je “Vijestima” Novosel, čija je porodica vlasnik skoro trećine Smokovca.
"Na Smokovcu ima oko 25 hektara obradivog zemljišta": Milodarka Novosel
Iako su prošle tri i po decenije, ministar Brajović, kaže Novosel, i danas tvrdoglavo insistira na nečemu što je planirano u vrijeme kada je magarac bio glavno transportno sredstvo.
Mještani Smokovca, dio stručnjaka i rukovodstvo Glavnog grada insistiraju da petlja, kada autoput dođe na dnevni red, bude u Strganici, mjestu na obodu Podgorice prema Piperima.
“Ministarstvo saobraćaja i ministar ne mogu zaustaviti vrijeme i život da bi sada važilo ono što je bez valjanih analiza zacrtano prije toliko godina. Danas tu svoju budućnost vidi 60 porodica, sade se stotine i stotine čokota loze, planiraju vinarije i sportski tereni, a ministar Brajović hoće petlju i to samo zato što je tako zacrtano u davno izblijedjelim planovima. Ko mari za jednoglasan stav stručnjaka da je Strganica i tehnički i finansijski neuporedivo bolje rješenje. Stručnjaci kažu i to da jednoj porodici za život treba hiljadu i po kvadrata zemlje. Na Smokovcu ima oko 25 hektara obradivog zemljišta i nekoliko puta više šume i pašnjaka u brdu. Neka ministar izračuna koliko bi tu porodica moglo da živi, a na Strganici ne živi nijedna”, kaže Novosel, koja je do prije neku godinu radila kao ekonomistkinja u Vladi.
"Je li obezbijedio novac za eksproprijaciju i dobio ekološku saglasnost": Brajović (foto: Arhiva Vijesti)
Ona je pozvala Socijaldemokratsku partiju (SDP) da javno saopšti da li podržava stav svog ministra: “Pričaju o državotvornosti i bili su protiv gradnje hidroelektrane Buk Bijela. Sada neka kažu je li za državu i održivi razvoj dobro da se na ulazu u Podgoricu, na obali Morače, uništi tako lijep prostor na kojem živi toliko porodica. Ili je to politika - Ras, po Ras pa sve u propast - i tako će i biti, ako nastavimo sa ovakvim rasuđivanjem i odlukama”.
Novosel ističe da ministar Brajović građanima, koji pune državnu kasu, treba da objasni hoće li oni platiti njegovu tvrdoglavost i insistiranje na lošijem i neuporedivo skupljem rješenju.
“Neka kaže je li u budžetu obezbijedio novac za eksproprijaciju i je li prije toga dobio ekološku saglasnost da se tu to može graditi. Ko će odgovarati ako se iz državne kase vlasnicima isplati za zemlju i kuće, a poslije se ispostavi da su stručnjaci bili u pravu i da to nije dobro rješenje. Pošto je izvjesno da ministru nije najpreči državni interes, niti je njegovo tvrdoglavo insistiranje na tome da se petlja gradi na Smokovcu utemeljeno na tehničkim i finansijskim paramertrima, ja i profesorica Kalezić ćemo tužiti njega i državu zbog ugrožavanja javnog i interesa stanovnika tog prostora”, kazala je ona.
Malo je zemlje, moramo je čuvati
Profesor Mihailo Burić, koji je učestvovao u izradi gotovo svih državnih prostornoplanskih dokumenata godinama unazad, posljednji od njih je prostornourbanistički plan Podgorice, kaže da su stručni argumenti na strani Strganice.
“Ja se od početka zalažem za čuvanje poljoprivrednog zemljišta bez obzira o kojoj je površini i vjednosti riječ. Mi, kao država, imamo tako malo zemlje i moramo je dobro čuvati i veoma me brine uništavanje bilo kog poljoprivrednog prostora pa i zemljišta kakvo je na Smokovcu. Osim toga stručne analize su pokazale da i u saobraćajnom i u ekonomskom smislu i posebno u smislu čuvanja prostora, Strganica ima prednost, jer je to uglavnom neproduktivno zemeljište i kamenjar”, kazao je Burić.
Ako ovaj autizam prođe štetiće i prostoru i državnom interesu
Za profesoricu Jelisavu Kalezić insistiranje Ministarstva na “tehnički, finansijski i ekološki neprihvatljivijem rješenju, predstavlja autistično i po opšte interese štetno ponašanje”.
“Ako Ministarstvo saobraćaja istraje na lošijem rješenju zaista će postojati razlog da državni tužilac ispita razloge te osionosti i tvrdoglavosti. Ako to prođe na Vladi podnijeću prijavu državnom tužiocu zbog donošenja štetne odluke po prostor i po državne interese”, kaže Kalezić.
Profesorica ne isključuje ni drugu mogućnost, da se pričom o petlji na Smokovcu zamajava javnost.
“Iako ja nijesam da se autoput gradi sada, jer smatram da imamo mnogo prečih poslova, oni kojima se žuri treba da znaju da petlja na Smokovcu, osim što poskupljuje i odlaže početak gradnje te saobraćajnice. Jednostavno treba ukloniti toliko infrastrukture. Možda se ta priča i priča da bi se odugovlačilo sa početkom, jer sa inženjerskog i finansijskog stanovišta nema nedoumica šta je bolje Smokovac ili Strganica”, kaže ona.
Vlada je prekjuče odložila donošenje odluke o eksproprijaciji zemlje i objekata na Smokovcu.
Srbija sa Arapima dogovara gradnju do granice sa Crnom Gorom
Dok mi crtamo petlje na Rasu i Strganici, u Srbiji se dogovoraju sa Arapima o planiranju i gradnji preostale dionice autoputa prema moru, od Požege do granice sa Crnom Gorom.
Ministar građevine Velimir Ilić potpisao je prekjuče memorandum o saradnji sa kompanijom GIDC (zajedničkom firmom Vlade Srbije i kompanije "Global Capital Advisors Management" iz Ujedinjenih Arapskih Emirata), koja će, kako su javili srpski mediji, sa 15 do 20 miliona eura finansirati izgradnju projekta za izgradnju koridora 11 od Požege do crnogorske granice.
Ilić je nakon potpisivanja tog dokumenta u Vladi Srbije, kako prenosi B92, rekao da su partneri iz Ujedinjenih Arapskih Emirata zainteresovani i da koncesiono grade tu dionicu dugačku 107 kilometara.
Na ostalim dionicama puta prema moru u Srbiji već radi ili se priprema početak. Ilić je rekao da je cilj da se koridor 11 završi za tri i po godine.
Bonus video:
