Ustavni odbor završio je konsultativno saslušanje sedam kandidata za sudije Ustavnog suda, a konačan predlog članovi tog radnog tijela parlamenta utvrdiće na posebnoj sjednici.
Odbor će razgovarati sa preostalih sedam kandidata, koji su se prijavili na javni poziv za pet sudija Ustavnog suda koje bira parlament, u petak.
Predsjednik Odbora, Ranko Krivokapić kazao je da je čitav ustavni sistem obogaćen načinom razgovora sa kandidatima za sudije Ustavnog suda koje je to radno tijelo parlamenta organizovalo.
»Sumnja javnosti da nećemo imati dobre kandidate bila je neopravdana. Nema nijednog kandidata od prijavljenih za koga bi mogli da smatramo da je neprimjeren za Ustvni sud«, kazao je Krivokapić.
Rukovodilac Centra za ljudska prava Pravnog fakulteta, Siniša Bjeković poručio poslanicima da bi trebalo da glasaju za njega zbog iskustva iz oblasti ljudskih prava, jer je to, kako je naveo, jedan od najvećih izazova koji će se naći pred Ustavnim sudom.
Član Odbora, Nebojša Medojević, pitao je Bjekovića da li je bio član neke političke stranke. Bjeković je kazao da od uvođenja višestranačja nije bio član nijedne partije, niti to planira.
On je kazao da crnogorski sudovi još nijesu u potpunosti usvojili evropsku praksu u oblasti ljudskih prava.
Lider Demokratskog fronta, Miodrag Lekić pitao je Bjekovića da li smatra da je crnogorsko društvo i pravosuđe zrelo za radikalno novu stranicu, i da li misli da je služenje vlasti najgore što se može desiti sudiji.
Bjeković je rekao da sudija koji odlučuje pod političkim uticajem nije dostojan svoje funkcije. »Crna Gora nakon otvaranja poglavlja 23 i 24 i na tom putu sada više nema dilema«, dodao je on.
Sudija Ustavnog suda, Miodrag Iličković kazao je da su ustavne promjene imale za cilj jačanje nezavisnosti pravosuđa i da ih podržava.
On je naveo da 90 odso posla Ustavnog suda odlazi na odlučivanje o ustavnim žalbama.
»Ustavni sud trenutno ima oko 1,4 hiljade predmeta, a prije uvođenja ustavne žalbe, imao je 70 do 80 predmeta, i zato je sud potrebno kadrovski ojačati. Ustavni sud prema sistemaziciji ima popunjeno samo pola radnih mjesta«, kazao je Iličković.
On je saopštio da sud nema informacioni sistem za pretragu slučajeva.
»Ustavni sud mora biti vezan pupčanom vrpcom za Evropski sud za ljudska prava u Strazburu što trenutno nije slučaj«, kazao je Iličković.
On je naveo da je nedopustivo da Ustavni sud dobija iz budžeta 700 hiljada EUR.
»Ustavni sud mora da ima svoj budžet i mora se obraćati parlamentu za dodjelu novca, jer je to međunarodna i praksa zemalja u regionu«, kazao je Iličković.
Medojević je pitao Iličkovića kakav je njegov stav o ustavnim žalbama opozicije na izborni proces.
Iličković je kazao da mora da štiti Ustav jer je sudija. »Ustavni sud služi da štiti pravo svakog građanina od demokratski izabrane vlasti«, rekao je on.
Medojević je ocijenio da Ustavni sud do sada nije dobro radio u postupcima žalbi opozicije na regularnost izbora. »To je najbolje pokazala afera Snimak«, rekao je Medojević.
Iličković je rekao da ne može da komentariše aferu Snimak jer to nije bio predmet rada suda.
Husniju Šabovića iz Demokratske partije socijalista zanimalo je šta bi Iličković promijenio u Ustavnom sudu.
Iličković je rekao da sud mora povezati sa Evropskim sudom za ljudska prava i da se mora napraviti informacioni sistem.
»Moraće se promijeniti način rada i ojačati kadrovska služba Ustavnog suda«, naveo je Iličković.
Sudija Privrednog suda, Nataša Bošković kazala je da se kandidovala za Ustavni sud zbog prava na ustavnu žalbu, kao krajnja instanca za zaštitu ljudskih prava.
»Odlučivanje o ustavnoj žalbi, uz uvažavanje svih kandidata, mogu da urade samo sudije sa velikim iskustvom«, rekla je Bošković.
Medojević je pitao kandidata za sudiju Dragoljuba Draškovića da li je nekada bio član neke stranke, koji mu je odgovorio da je član Demokratske partije socijalista.
Odgovarajući na pitanje da li je crnogorskom sudstvu potrebna lustracija, Drašković je kazao da ne vidi potrebu za generalnim promjenama.
»Sve se može dovesti u red na način kao što je urađeno promjenama Ustava«, kazao je Drašković.
Advokat Milorad Gogić kazao je da Ustavni sud mora biti nezavistan i da se samo na taj način može braniti pravda.
On je podsjetio da je ranije bio sudija Ustavnog suda Savezne Republike Jugoslavije, navodeći da se i zbog te činjenice prijavio na konkurs.
Medojević je pitao Gogića da li je crnogorskom pravosuđu potrebna lustracija.
Gogić je rekao da je lustracija potrebna. »Ima dovoljno pojedinaca u sudskoj vlasti koji bi trebalo da podlegnu lustraciji«, naveo je on.
Gogić je kazao da će primarni zadatak novog sastava Ustavnog suda biti rješavanje nagomilanih ustavnih žalbi.
Jedini kandidat za kojeg poslanici nijesu imali pitanja bila je Snežena Kaluđerović, koja je sekretarka skupštinskog Zakonodavnog odbora.
Krivokapić je kazao da bi bilo nepristojno da se postavljaju pitanja osobi, sa čijim su radom poslanici upoznati.
Zamjenica Ombudsmana, Marijana Laković kazala je da će Ustavni sud u narednom periodu imati veliki značaj za evrointegracije Crne Gore.
»Trebalo bi poraditi i na informisanju građana o nadležnostima Ustavnog suda, posebno u dijelu koji se odnosi na podnošenje ustavnih žalbi«, navela je ona.
Laković je kazala da nije član nijedne partije.
Šabović je zanimalo šta bi Laković unaprijedila u radu suda. Laković je kazala da treba unaprijediti sistem ustavne žalbe.
Skupština bira sedam sudija Ustavnog suda dvotrećinskom većinom, dok je deblokirajući mehanizam za njihov izbor je podrška tri petine poslanika. Ustavni odbor predlaže parlamentu pet kandidata za sudije Ustavnog suda, dok predsjednik države predlaže dva kandidata.
Bonus video:
